TELEFON: 021/820-555, 062/111-0-999, MAIL: info@pansport.eu

PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA

Statistike foruma
Statistike foruma 395685 Teme od strane 25009 Članovi Poslednji član: srecko sojic

User Info
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
Maj 21, 2024, 09:37:55 pre podne
Napredna pretraga
Vesti
DOBRODOŠLI na PANSPORT FORUM!

WWW.PANSPORT.EU
Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija PRODAVNICA
*
 |   |   | 
« prethodna tema sledeća tema »
Stranice: 1 ... 78 79 [80] 81 82 ... 282 Idi dole Pošalji ovu temu Štampaj
Autor Tema: Ishrana pitanja  (Pročitano 714677 puta)
srdjan82
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1558


« Odgovor #3044 poslato: Januar 14, 2016, 09:01:15 posle podne »

Ja ih jedem kada žena sebi prepeče batkove...
:D
Sačuvana
srdjan82
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1558


« Odgovor #3043 poslato: Januar 14, 2016, 06:37:07 posle podne »

Koliko je OK jesti juneće tetive (naravno ne kilu i ne svaki dan...)?
:)
Sačuvana
Stef
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 194


« Odgovor #3042 poslato: Januar 14, 2016, 05:47:06 posle podne »

Najbolji nacin za govedji zelatin, u 500gr TOPLOG caja sa nekim lepim ukusom stavite 25gr zelatina, zatim mericu BCAA sa ukusom i moze koju tableticu stevie (mada nema potrebe, dovoljno je slatko i ovako). To sve stavite u neku staklenu ciniju i promesate mikserom (moze i rucno ali mikserom ce biti bolje) i imate homemade zelation za naredna 3 dana, pritom telo nahranite i sa BCAA sto je odlicna kombinacija ujutru pored zelatina.
Naglaseno je TOPLO, jer u toploj vodi se bolje pomesa i onda zaista bude kao zele i preukusno je.

Poz
Sačuvana
DZV
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 92

« Odgovor #3041 poslato: Januar 14, 2016, 03:03:50 posle podne »

Ja sam tako sa step sokom pravila. Ok je. Može da se proguta. U sledećoj turi ću probati sa medom.
Sačuvana
TwinSix
Entuzijasta
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 4430


« Odgovor #3040 poslato: Januar 14, 2016, 02:37:09 posle podne »

Na tih 10 grama želatina treba vam jako jako malo step soka, zamutite sa hladnom vodom i ujutru ima super ukus da se pojede, dobro je za zglobove a i ukus je lep.
Sačuvana
srdjan82
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1558


« Odgovor #3039 poslato: Januar 14, 2016, 02:25:45 posle podne »

Uvek sam mrzeo žele; jako mi je sladak...
Nedavno sam bacio jedno 200g istog koji se pretvorio u kamen (a ni ne znam odakle mi)...
:)
Sačuvana
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #3038 poslato: Januar 14, 2016, 02:24:58 posle podne »

Mozda mu je ukus neprijatan i sl., ali stari dobri bljutavi govedji zelatin mi je "siguran"...eventualno mu dodam malo meda "izmixujem" i moze da prodje  ;D
Sačuvana
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #3037 poslato: Januar 14, 2016, 02:17:10 posle podne »

Ako se ne varam to se pogotovu odnosi na  "Pionir", Subotica gumene bombone...mada uopsteno i na "skoro" sve gumene bombone...

Jedan zanimljiv tekst na temu gumenih bombona...

(tekst objavljen u Progressive magazinu br. 78, novembar 2010.)

U suštini nije neka tajna kako su gumene bombone napravljene: sastoje se od mešavine glukoznog sirupa, koji ih čini prozirnim, šećera, dekstroze, koja ih čini slatkim, i želatina, koji čini da budu gumene. Nakon toga slede obojeni voćni i biljni ekstrakti, arome, skrob i malo limunske kiseline. Tačne proporcije te mešavine i magičnog â€know-how’, korišćenog tokom proizvodnje drže se u tajnosti.

Preduslovi za nastanak

Dugačko je putovanje do roĂ°enja gumenih bombona kakve danas poznajemo. To je putovanje koje je započelo pre više od 2.000 godina, kada je antički čovek počeo da izmišlja slatkiše. Istorija gumenih bombona u vezi je sa istorijom šećera, kao važnog njihovog sastojka. Šećer iz šećerne trske se uvozio iz Arabije do Venecije i odatle u Evropu, u prvom milenijumu nove ere. Dugo vremena je smatran za luksuzan artikal, koji su samo plemstvo i veoma imućni trgovci mogli sebi da priušte. Blokadom Evrope, tokom rata sa Napoleonom 1806. godine, razbijeni su prekomorski snabdevači tržišta sirovog šećera. Nemačka izbija u prvi plan sa razvojem proizvodnje šećera iz šećerne repe sredinom 18. veka. Od sredine 19. veka, šećer dobijen iz šećerne repe postaje dostupan svakodnevni osnovni proizvod.

Prve gumene bombone

Dovitljivi pekari iz 19. veka otkrili su da šećer može da se kombinuje sa smolom specijalne vrste drveta akacije koja se mogla pronaći u Africi, Aziji, kao i u Australiji. Najčistija i najprozirnija gumi arabika dolazi iz provincije Kordofan u Sudanu. Ova sirova smola morala je prvo da bude prečišćena i pripremljena za kuvanje sa šećerom. Sa dodavanjem voća i drugih ukusa, izumljene su prve mekane gumene bombone.

Industrijska proizvodnja

Hans Riegel, osnivač Hariba, kreirao je 1922. godine prvi kalup za gumene bombone, u obliku mede. Odatle potiče današnji Zlatni meda, najprepoznatljivija gumena bombona na svetu. Svakoga dana proizvede se oko 100 miliona Zlatnih meda. Nakon Hariba, pojavljuju se i drugi proizvoĂ°ači.

 areni izgled’


Od kraja 80-ih, gumene bombone su dobile svoj šareni izgled, koji potiče od voćnih i biljnih koncentrata. Boje se prave pomoću raznih kombinacija voća, uključujući: crnu ribizlu, pomorandžu, limun, zovu, crvenu ribizlu, aroniu, grožĂ°e, spanać, koprivu, marakuju, mango, šargarepu i kivi.

Nove sirovine
Gumene bombone koje su se nekad proizvodile od gumi arabike imale su drugačiju gustinu, što znači da se uživanje u žvakanju i ukusima razlikovalo od sadašnjih gumenih bombona. S obzirom na to da je izdvajanje gumi arabike postalo skupo, tržište slatkiša je moralo da traga za drugim sirovinama. ProizvoĂ°ači su 80-ih godina prošlog veka počeli da koriste želatin, posebno svinjski želatin. Pojedine gumene bombone su se proizvodile pomoću skroba ili agar-agar, vrste tropskih algi, što znači da su mogli da ih konzumiraju vegeterijanci, ali i oni koji ne jedu svinjsko meso. Osnovni sastojak gumenih bombona ne sadrži ni masnoće niti ugljene hidrate. Pola litre želatina sadrži samo 40 kalorija. OdreĂ°ene naučne studije pokazuju da želatin može da spreči trajno oštećenje zglobova. Njegovo redovno uzimanje jača kožu i vezivno tkivo.

Kombinovani proizvodi

Prave se mešanjem šećera, sirupa žutog šećera, želatina, glukoze, preparata od voća i povrća i ukusa kombinovanih sa slatkim korenom, sve u jedan proizvod. Naročito su popularne višeslojne kombinacije žele, krem i penastih proizvoda.

Oblici i ukusi
Gumene bombone proizvode se od šećera, želatina, glukoze, sa dodatim voćnim ukusima. Smesa se sipa u kalup i zasladi. Dostupne su u različitim bojama i ukusima. Najčešće se gumene bombone prave u obliku raznog voća i životinja.

Žele proizvodi

Ovi aromatizovani mekani slatkiši uglavnom se proizvode metodom livenja u prahu. Žele bombone sa agar-agarom mekše su u odnosu na druge gumene bombone. Žele bombone se uglavnom prave u voćnim oblicima kao što su oblik maline, kupine ili breskve.


Ekstrudirani gumeni proizvodi


Gumene bonbone se takoĂ°e mogu proizvoditi i pod visokim pritiskom i temperaturama u posebnim presama, takozvanim ekstruderima.

Marshmellows proizvodi
Spadaju u red penastih gumenih bombona koje se proizvode od šećera, kukuruznog sirupa, vode, želatina, dekstroze, arome, prirodnih boja, šlaga, a ponekad u svom sastavu imaju i jaja.


Dizajniranje

Gumene bombone nastaju kao ideje dizajnera koji ih prvo skiciraju na papiru. U novije vreme primenom kompjuterske tehnologije, grafički programi pretvaraju te početne skice u trodimenzionalnu sliku proizvoda na ekranu. Svaki oblik se prvo radi ručno. Prave se finalni prototipovi novog proizvoda – oblika, nakon čega se pravi više kalupa neophodnih za proizvodnju.


Kvalitet proizvoda

Veoma je važno da se naglasi da su sirovine koje se koriste u proizvodnji â€boljih’ gumenih bombona najvišeg mogućeg nivoa kvaliteta. Mnogi Haribo proizvodi, na primer, nose nagradu Zlatnog kvaliteta CMA (Centralna marketinška organizacija nemačke poljoprivredne industrije) – Haribo je prvi dobio tu počast jos pre 15 godina za doslednu pedantnost kada su u pitanju standardi kvaliteta.


Procenimo koristi i "slatki" rizik  ;)
Sačuvana
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #3036 poslato: Januar 01, 2016, 05:31:15 posle podne »

Hvala SrĂ°ane...svim Forumašima želim mnogo kvalitetnih proteina, hidrata, masti na meniju u novoj 2016. godini...dovoljno mišićne mase i procenta telesne masti da zadovoljite i želje i estetiku...  ;)

Sve najbolje...
Sačuvana
cantawait
Zainteresovan član
***
Van mreže Van mreže

Poruke: 302

« Odgovor #3035 poslato: Januar 01, 2016, 03:24:34 posle podne »

Hvala Srki i tebi! Da povecas vise te hidrate! :D

Sačuvana
srdjan82
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1558


« Odgovor #3034 poslato: Decembar 31, 2015, 11:05:18 posle podne »

Mali of:
Ishrano, Slavišo i svi ostali; Srećna Nova Godina!!!
:) ;) :)
Sačuvana
srdjan82
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1558


« Odgovor #3033 poslato: Decembar 30, 2015, 09:05:42 posle podne »

Znam...
:/
:D
Mada, drastično sam ih povećao (na godišnjem nivou)...
;D
Danima kada treniram, tu su mi oko 3g...
Sačuvana
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #3032 poslato: Decembar 30, 2015, 09:02:13 posle podne »

SrĂ°ane, bez obzira na "kolateralne gubitke", povećanje hidrata svakako potrebno( s obzirom na oskudan unos istih, "u tvom slučaju")...  ;)
« Poslednja izmena: Decembar 30, 2015, 09:05:23 posle podne od strane Slavisa Stojic » Sačuvana
srdjan82
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1558


« Odgovor #3031 poslato: Decembar 30, 2015, 08:52:38 posle podne »

Ja ga uvek kuvam u dosta vode...
(uvek ga cedim i perem, tj. hladim)
:D
Mislio sam da se gubi nešto UH, pa da znam da li da pojačam iste jer kuburim sa njima...
:)
Sačuvana
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #3030 poslato: Decembar 30, 2015, 08:46:28 posle podne »

Što se tiče pirinča, šta se (i da li se) gubi prilikom bacanja vode u kojoj se kuvao?
:)

Zna li neko?
:)

Gubi se...voda od kuvanja  ;)

Šalu na stranu, fenomen pirinčane vodice...jednog od najpoznatijih eliksira zdravlja...

Naime, prava pirinčana vodica priprema na ovaj način- iskuvajte pirinač u nešto više vode nego što biste to radili da samo kuvate za ručak. Voda pripremljena na ovaj način je prava pirinčana vodica  ;)

Malo natrijuma, hidrata, čak i vlakana...idealna kod proliva( pogotovu kod beba), čak i zatvora...tu je i kozmetička upotreba...
« Poslednja izmena: Decembar 30, 2015, 08:50:12 posle podne od strane Slavisa Stojic » Sačuvana
Stranice: 1 ... 78 79 [80] 81 82 ... 282 Idi gore Pošalji ovu temu Štampaj 
« prethodna tema sledeća tema »
 

SMF 2.0.19 | SMF © 2017, Simple Machines | Supported by | | Buttons by Andrea
Stranica je napravljena za 0.065 sekundi sa 13 upita.