TELEFON: 021/820-555, 062/111-0-999, MAIL: info@pansport.eu

PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA

Statistike foruma
Statistike foruma 394580 Teme od strane 25004 Članovi Poslednji član: Sandra1986

User Info
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
Mart 29, 2024, 02:46:10 pre podne
Napredna pretraga
Vesti
DOBRODOŠLI na PANSPORT FORUM!

WWW.PANSPORT.EU
Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija PRODAVNICA
*
 |   |   | 
« prethodna tema sledeća tema »
Stranice: 1 ... 240 241 [242] 243 244 ... 282 Idi dole Pošalji ovu temu Štampaj
Autor Tema: Ishrana pitanja  (Pročitano 708381 puta)
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #614 poslato: Septembar 21, 2014, 02:44:08 posle podne »

Biološka vrednost proteina pirinča je oko 60, dok za proteine iz ovsa negde oko 40...

Inače, postoji i neka priča o amino kiselinskom pool-u da zapravo sve proteine koje unesemo, njihovi "razgradni produkti varenja", dakle, amino kiseline se nalaze "u njemu", tj. da "telo ne prepoznaje izvore proteina", već samo amino kiseline i njihove odnose, dakle, višak ili manjak pojedinih( esencijalnih) amino kiselina u "pool-u"...što donekle potvrĂ°uje tezu o kombinovanju proteina...tj. žitarice nemaju dovoljno lizina, mahunarke nemaju dovoljno metionina...a npr. metionina ima dovoljno u pirinču, pa se kombinuje sa mahunarkama, i eto dovoljno ove amino kiseline u amino kiselinskom pool-u...i "prividne kompletnosti"...
Neki su pak zagovarali tezu o kombinovanju proteina životinskog i biljnog porekla, što bi dodatno pojačalo "iskoristljivost" amino kiselina iz biljnih izvora...

Ali, dragi moj Miki, razumem donekle zašto ovo pitaš, znam da je problem sa novcem br.1 i da kvalitetni izvori proteina iz hrane ( meso, riba, suplementi) su limitirani...ali ne računaj da će ti biljni proteini pružiti to što ti treba...naravno to je moje mišljenje, koje ne mora da bude uvek ispravno i dominantno u nečijem odlučivanju...
Sačuvana
Miki91
Redovan član
****
Van mreže Van mreže

Poruke: 658


« Odgovor #613 poslato: Septembar 21, 2014, 02:06:10 posle podne »

Primetio sam da si to pitanje postavio i Zoltanu...pitaj slobodno sve što te zanima...

Vegani stalno proturaju neku tezu o kombinovanju biljnih proteina, npr. mahunarke i prinač , u cilju dobijanja "komplentnog profila" amino kiselina, i da će tako "zameniti meso"...mada neke "jače" naučne potpore nema...

Evo jednog članka, pa prosudi sam...http://www.lovesensa.rs/clanci/srecna-hrana/proteinski-mit

Imaju kalorijsku vrednost...

Inače kompletni proteini su oni koji imaju sve esencijalne amino kiseline...

A evo i jednog mog teksta o tome...

ПРОТЕИНИ СЕ САСТОЈЕ ОД ГРАДИВНИХ ЈЕДИНИЦА - АМИНО-КИСЕЛИНА(варењем хране се протеини разбијају на ове градивне јединице), има их 22...деле се на ЕСЕНЦИЈАЛНЕ којих има 9, и које ваше тело не може само да произведе, ПА СЕ МОРАЈУ УНОСИТИ ХРАНОМ, то су фенил-аланин, АМИНО КИСЕЛИНЕ РАЗГРАНАТОГ ЛАНЦА - BCAA(валин, леуцин, изолеуцин), лизин, треонин, хистидин, метионин, триптофан...имамо и УСЛОВНО ЕСЕНЦИЈАЛНЕ од којих ћемо поменути две најбитније за мишићни раст у снагу - АРГИНИН и ГЛУТАМИН, ове амино-киселине се производе у телу, али у мањој количини, па их треба уносити храном...и наравно све остале спадају у категорију "неесенцијалних" које само тело производи у довољним количинама.

АМИНО-КИСЕЛИНЕ имају разне функције, учествују у изградњи ВАШИХ МИШИЋА, као и свих осталих ткива(протеини у крви транспортују хормоне, кисеоник-хемоглобин, одржавају онкотски притисак-албумини, чине основу имуног система-глобулини...), из њих настају неки хормони, неуротрансмитери( супстанце преко којих мождане ћелије комуницирају).

СУШТИНА ТРЕНИНГА СА ОПТЕРЕЋЕЊЕМ ЈЕ ЗАПРАВО СТАЛНО "ПОВРЕЂИВАЊЕ" МИШИЋНОГ ТКИВА ТРЕНИНГОМ...НА ТАЈ НАЧИН ТЕЛО СЕ СТАЛНО "ТЕРА" ДА ПОПРАВЉА "ПОКИДАНА МИШИЋНА ВЛАКНА" И У ТОМ ПРОЦЕСУ ОБНОВЕ "ПОКИДАНИХ ТКИВА" НАСТАЈЕ МИШИЋНИ РАСТ...МИШИЋИ СЕ ПРИЛАГОЂАВУ ТРЕНИНГУ СА ОПТЕРЕЋЕЊЕМ ПОВЕЋАВАЊЕМ СВОЈЕ МАСЕ НА РАЧУН ПРОИЗВОДЊЕ МИШИЋНИХ ПРОТЕИНА(уградња амино-киселина) И ВОДЕ, ТАКО СЕ ОНИ "БРАНЕ" ОД КОНСТАНТНОГ ОПТЕРЕЋЕЊА и "кидања" И ТАКО РАСТУ, ТАЈ ПРОЦЕС РАСТА СЕ НАЗИВА МИШИЋНА ХИПЕРТРОФИЈА!

ПРОТЕИНИ КОЈЕ УНОСИМО ХРАНОМ СЕ ДЕЛЕ НА КОМПЛЕТНЕ И НЕКОМПЛЕТНЕ(биљни протеини- житарице, соја...) У ЗАВИСНОСТИ ОД ТОГА ДА ЛИ САДРЖЕ свих 9 ЕСЕНЦИЈАЛНИХ АМИНОКИСЕЛИНА, КАО И ПРАВИЛНОГ ОДНОСА ОВИХ АМИНО-КИСЕЛИНА У ЊИМА.

КОМПЛЕТНИ ПРОТЕИНИ ЋЕ ДАТИ НАЈБОЉЕ РЕЗУЛТАТЕ У ВАШОЈ ДИЈЕТИ и "за масу" и "дефиницију", ТО СУ ПРОТЕИНИ МЕСА(риба, живина, коњско, посна говедина...), МЛЕКА, ЈАЈА.

ПОМЕНИМО ЈОШ И БИОЛОШКУ ВРЕДНОСТ ПРОТЕИНА( БВ ), која представља способност унесеног протеина (који се разлаже наравно до аминокиселина) да се угради у ткива, тј. телесне протеине...ДАКЛЕ, БИОЛОШКА ВРЕДНОСТ ПРОТЕИНА ПОКАЗУЈЕ СТЕПЕН ИСКОРИСТЉИВОСТИ УНЕТИХ ПРОТЕИНА ХРАНОМ!

КОМПЛЕТНИ ПРОТЕИНИ СУ ПРОТЕИНИ СА НАЈВЕЋОМ БИОЛОШКОМ ВРЕДНОШЋУ...највиша вредност је 100 ( дакле 100% искористљивости протеина)...БВ протеина беланца(овоалбумина) је 88, протеина млека(казеина) је 70, пилетине 80, рибе 70...а висококвалитетни протеини сурутке(изолат), који су специфичним технолошким процесима обрађени имају БВ чак и до 150!!!

ПРОТЕИНИ СУ ИЗВОР ЖИВОТА...ИЗВОР СНАГЕ И МОЋИ...

Hvala na lepom obrazlozenju, kao i uvek :)
Koje je tvoje misljenje, koliku ulogu imaju ti proteini iz recimo ovsenih, i pirinca, unesemo ih poprilicno u toku dana? I da li se  zna kolika je njihva BV?
Sačuvana
"Put the victim to bad, and wake the hero instead."
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #612 poslato: Septembar 21, 2014, 01:54:51 posle podne »

Primetio sam da si to pitanje postavio i Zoltanu...pitaj slobodno sve što te zanima...

Vegani stalno proturaju neku tezu o kombinovanju biljnih proteina, npr. mahunarke i prinač , u cilju dobijanja "komplentnog profila" amino kiselina, i da će tako "zameniti meso"...mada neke "jače" naučne potpore nema...

Evo jednog članka, pa prosudi sam...http://www.lovesensa.rs/clanci/srecna-hrana/proteinski-mit

Imaju kalorijsku vrednost...

Inače kompletni proteini su oni koji imaju sve esencijalne amino kiseline...

A evo i jednog mog teksta o tome...

ПРОТЕИНИ СЕ САСТОЈЕ ОД ГРАДИВНИХ ЈЕДИНИЦА - АМИНО-КИСЕЛИНА(варењем хране се протеини разбијају на ове градивне јединице), има их 22...деле се на ЕСЕНЦИЈАЛНЕ којих има 9, и које ваше тело не може само да произведе, ПА СЕ МОРАЈУ УНОСИТИ ХРАНОМ, то су фенил-аланин, АМИНО КИСЕЛИНЕ РАЗГРАНАТОГ ЛАНЦА - BCAA(валин, леуцин, изолеуцин), лизин, треонин, хистидин, метионин, триптофан...имамо и УСЛОВНО ЕСЕНЦИЈАЛНЕ од којих ћемо поменути две најбитније за мишићни раст у снагу - АРГИНИН и ГЛУТАМИН, ове амино-киселине се производе у телу, али у мањој количини, па их треба уносити храном...и наравно све остале спадају у категорију "неесенцијалних" које само тело производи у довољним количинама.

АМИНО-КИСЕЛИНЕ имају разне функције, учествују у изградњи ВАШИХ МИШИЋА, као и свих осталих ткива(протеини у крви транспортују хормоне, кисеоник-хемоглобин, одржавају онкотски притисак-албумини, чине основу имуног система-глобулини...), из њих настају неки хормони, неуротрансмитери( супстанце преко којих мождане ћелије комуницирају).

СУШТИНА ТРЕНИНГА СА ОПТЕРЕЋЕЊЕМ ЈЕ ЗАПРАВО СТАЛНО "ПОВРЕЂИВАЊЕ" МИШИЋНОГ ТКИВА ТРЕНИНГОМ...НА ТАЈ НАЧИН ТЕЛО СЕ СТАЛНО "ТЕРА" ДА ПОПРАВЉА "ПОКИДАНА МИШИЋНА ВЛАКНА" И У ТОМ ПРОЦЕСУ ОБНОВЕ "ПОКИДАНИХ ТКИВА" НАСТАЈЕ МИШИЋНИ РАСТ...МИШИЋИ СЕ ПРИЛАГОЂАВУ ТРЕНИНГУ СА ОПТЕРЕЋЕЊЕМ ПОВЕЋАВАЊЕМ СВОЈЕ МАСЕ НА РАЧУН ПРОИЗВОДЊЕ МИШИЋНИХ ПРОТЕИНА(уградња амино-киселина) И ВОДЕ, ТАКО СЕ ОНИ "БРАНЕ" ОД КОНСТАНТНОГ ОПТЕРЕЋЕЊА и "кидања" И ТАКО РАСТУ, ТАЈ ПРОЦЕС РАСТА СЕ НАЗИВА МИШИЋНА ХИПЕРТРОФИЈА!

ПРОТЕИНИ КОЈЕ УНОСИМО ХРАНОМ СЕ ДЕЛЕ НА КОМПЛЕТНЕ И НЕКОМПЛЕТНЕ(биљни протеини- житарице, соја...) У ЗАВИСНОСТИ ОД ТОГА ДА ЛИ САДРЖЕ свих 9 ЕСЕНЦИЈАЛНИХ АМИНОКИСЕЛИНА, КАО И ПРАВИЛНОГ ОДНОСА ОВИХ АМИНО-КИСЕЛИНА У ЊИМА.

КОМПЛЕТНИ ПРОТЕИНИ ЋЕ ДАТИ НАЈБОЉЕ РЕЗУЛТАТЕ У ВАШОЈ ДИЈЕТИ и "за масу" и "дефиницију", ТО СУ ПРОТЕИНИ МЕСА(риба, живина, коњско, посна говедина...), МЛЕКА, ЈАЈА.

ПОМЕНИМО ЈОШ И БИОЛОШКУ ВРЕДНОСТ ПРОТЕИНА( БВ ), која представља способност унесеног протеина (који се разлаже наравно до аминокиселина) да се угради у ткива, тј. телесне протеине...ДАКЛЕ, БИОЛОШКА ВРЕДНОСТ ПРОТЕИНА ПОКАЗУЈЕ СТЕПЕН ИСКОРИСТЉИВОСТИ УНЕТИХ ПРОТЕИНА ХРАНОМ!

КОМПЛЕТНИ ПРОТЕИНИ СУ ПРОТЕИНИ СА НАЈВЕЋОМ БИОЛОШКОМ ВРЕДНОШЋУ...највиша вредност је 100 ( дакле 100% искористљивости протеина)...БВ протеина беланца(овоалбумина) је 88, протеина млека(казеина) је 70, пилетине 80, рибе 70...а висококвалитетни протеини сурутке(изолат), који су специфичним технолошким процесима обрађени имају БВ чак и до 150!!!

ПРОТЕИНИ СУ ИЗВОР ЖИВОТА...ИЗВОР СНАГЕ И МОЋИ...
« Poslednja izmena: Septembar 21, 2014, 01:56:39 posle podne od strane Slavisa Stojic » Sačuvana
Miki91
Redovan član
****
Van mreže Van mreže

Poruke: 658


« Odgovor #611 poslato: Septembar 21, 2014, 01:36:34 posle podne »

@Slavisa
Imam ja pitanje, mozda sam malo dosadan :D
Zanima me koliku ulogu u ishrani igraju biljni proteini. Zasto ih racunamo u kalorijskom dnevnom unosu, ali ne i proteinskom? Da li se racuna makar neki njihov deo u proteinima, i koliko na to mozemo da se oslonimo? Znam da su zivotinjski osnovni i bitniji, ali me za ove bas zanima :)
Sačuvana
"Put the victim to bad, and wake the hero instead."
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #610 poslato: Septembar 21, 2014, 01:28:10 posle podne »

Pecha, koliki ti je BF?

Pedja ti je dao odlične preporuke...

Nema potrebe za  hidratima u poslednjem obroku...ja bih savetvao sir( 0% mlečne masti) kao izvor kazeina za veče plus "malo" jezgrastih plodova...

Suplementacija omega-3 svakako poželjna...

SrĂ°ane...Aadamova teorema...eh, po meni još jedan puki senzacionalizam na delu...

Mnogi ljudi uopšte ne znaju svoju krvnu grupu, a kamoli kako je ona nastala.
Isto tako mnogi ne veruju u postojanje veze izmeĂ°u ishrane i krvnih grupa, a ni jedan dosadašnji pokušaj da se "promena načina ishrane" prema krvnim grupama stavi na naučnu osnovu do sada nije prihvaćen.

Naime, ove teze o krvnim grupama nemaju naučnu osnovu i ne mogu se obrazložiti sa bilo kog aspekta medicine.
Na primer, tvrdi se kako naš imuni odgovor zavisi od krvne grupe i da krv sadrži tri grupe "obrambenih materija" - antigene, antitiela i lektine. Zbog toga neke namirnice treba češće konzumirati, dok neke treba izbegavati.

P.S. lektini..."Lektini učestvuju u biološkom prepoznavanju ćelija i proteina. Na primer, neki virusi koriste lektine da se vežu za ćelije organizma domaćina tokom infekcije. Lektini se mogu onesposobiti specifičnim mono- i oligosaharidima, koji se vezuju za njih i sprečavaju njihovo vezivanje za ćeilijske membrane."
Sačuvana
srdjan82
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1558


« Odgovor #609 poslato: Septembar 21, 2014, 01:03:31 posle podne »

Bio sam primoran (opet) da slušam predavanje o ishrani po krvnim grupama.
Šta mislite o tome?
:)
Sačuvana
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #608 poslato: Septembar 21, 2014, 10:07:37 pre podne »

Pedja zaboravio sam da napisem za zdrave masti... Obicno 2 puta dnevno uzmem po pola sake miksa sirovih badema i orasa. 84kg 180cm. I smazem dnevno 1-2 vocke, uglavnom jabuke.
« Poslednja izmena: Septembar 21, 2014, 10:11:53 pre podne od strane Pecha » Sačuvana
Panta rei, panta res.
Пеђа
Zainteresovan član
***
Van mreže Van mreže

Poruke: 317

« Odgovor #607 poslato: Septembar 21, 2014, 07:55:35 pre podne »

@Pecha koliko imaš kg?

Mislim da je malo masti i nemaš Omege 3 dovoljno.
Umesto pirinča u zadnjem obroku ubaci meso + masti, a jaja iz njega premesti rani je.
Mleveni lan je odličan, a jeftin izvor O3 (ALA). Oko 150 din je kg, a sadrži oko 45-50% zdravih masti, od toga 50% O3. Nemoj kupovati mleven, već ga sam melji. ALA jako brzo oksidiše i na vazduhu. U kombinaciji sa jogurtom je najbolja apsorpcija. Može i laneno ulje. Nemoj zapostavljati ni plavu ribu ili uzimaj tablete O3.

Uzimaj i pivski kvasac. Sadrži jako bitne B vit kao i nukleinsku kiselinu. Koja je važna zbog ćeljiske deobe.

Sačuvana
Nikola Najdanovic
Aktivan član
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 825


Personalni trener FISAF International

Fitness Portal
« Odgovor #606 poslato: Septembar 21, 2014, 07:35:12 pre podne »

Ja bi ovih 50g pirinca prebacio u obrok posle treninga ako ti apetit nije problem. Ako je problem uzmi neku vocku uz pwm bar dok ih jos ima. U zadnji obrok ako imas za malo sira uz ta jaja bilo bi fino.

Deki, ta lean masa ne postoji. Nema te  'brojke' za to sto si pitao. Misic moze hipertrofisati i u kalorijskom deficitu. Ako ti se prijede neki 'junk' ubaci ga posle treninga.
Sačuvana
Miki91
Redovan član
****
Van mreže Van mreže

Poruke: 658


« Odgovor #605 poslato: Septembar 20, 2014, 11:51:39 posle podne »

Nisam "stariji" forumas, ali evo i moje misljenje, cisto da ga kazem :D
Izbacio bih priinac iz poslenjeg obroka, samo cist protein bih ubacio, inace super izgleda ovako :)
Sačuvana
"Put the victim to bad, and wake the hero instead."
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #604 poslato: Septembar 20, 2014, 11:14:19 posle podne »

Gotova dijeta nekih 7-8 nedelja trajala, nisam tacno pratio u dan. Sada mi je zao sto nisam poceo bar 4 nedelje ranije, ali... Posle 2 dana punjenja kilaza je ista kao i pre dijete, ali sa tim da mi se vise ne vidi stomak onako preko majice ili duksera i pojavile su se separacije najvise ruke i ramena. I 6cm manje u struku. Drzao sam deficit 500 kcal dnevno konstantno + 3-4 puta nedeljno potrosnja iz kardio treninga u prvoj zoni. Nedeljom punjenje.

Blizi se fax i hladnije vreme, pa tako krecem sa masicom nekom. Zanima je sta stariji forumasi misle, zamerke uglavnom. Jer je ovo moj prvi put da idem na masu sa ''lean'' ishranom, pre sam MNOGO junkovao.
100g ovsene,merica whey, oko 100g jogurta, sa kokosom i cimetom
125g pirinca, 4 jaja, salata
PWM- 30g dex, whey, kreatin
125g pirinca, 150g belog mesa, salata
100g pirinca, 150g juneceg buta ili ribe, salata
50g pirinca, 4 jaja, salata

Kada ne treniram smanjim pirinac za 100g, malo masti i proteine, Ukupan unos kalorija 2200-2400 plafon. Postoje izmene u ishrani, ali su minimalne.
Sačuvana
Panta rei, panta res.
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #603 poslato: Septembar 09, 2014, 10:51:18 posle podne »

Dragi moji forumaši da li ste često razmišljali na temu opterećenosti sopstvenim izgledom?

Da li su neki od nas "otišli u krajnost" po tom pitanju? Previše restriktivnosti i "krajnosti" u načinu ishrane...iza njih stoji dizmorfični poremećaj?

Bilo bi mi drago da čujem vaša mišljenja...da "otvorimo novu temu"...
http://www.pansport.rs/forum/index.php?topic=203235.msg2960315#msg2960315
« Poslednja izmena: Septembar 09, 2014, 10:59:17 posle podne od strane Slavisa Stojic » Sačuvana
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #602 poslato: Septembar 09, 2014, 01:05:39 pre podne »

Lep tekst. Mada, vise covek ne zna kome verovati. Sta god da se pojavi na trzistu (ne samo suplementi ili u ovom slucaju zasladjivaci), njihovi proizvodjaci trvde da su im proizvodi prosli sve kontrole i da su potpuno bezbedni. Sa druge strane oni koji proizvodje suprotne proizvode, tvrde suprotno-logicno. Velike pare su tu u pitanju... Generalno danas mozes da biras vise ili manje stetno i to u nijansama, a neki kupuju zato samo organsko koje je nekoliko puta skuplje. Ja ni u to ne verujem. Najvise verujem onome sto uberem kod sebe u basti. Mada treba uzeti u obzir nase zemljiste nije ciste, kao ni vazduh (Pancevac sam). Jos kad se seti covek bombardovanja osiromasenim uranijumom... Jedan decko u mojoj blizini je skoro umro jer je dobio leukemiju koju je prouzrokovao taj uranijum, analizirali su beogradski doktori. Generalno, sve je zbunjujuce danas.
Sačuvana
Panta rei, panta res.
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #601 poslato: Septembar 09, 2014, 12:17:15 pre podne »

Previše oprečnih studija...bilo šta da kažem na ovu temu bilo bi pretenciozno...samo ću reći, umerite se...inače, zaslaĂ°ivači sami po sebi ne izazivaju drastične insulinske skokove( neki su i potpuno inertni po tom pitanju), ni nalik onima koji nastaju kao posledica korišćenja saharoze( belog šećera) ,sve u svemu, umerenost je glavni odgovor...neki se i teše time da su ubacivanjem sokova sa veštačkim zaslaĂ°ivačima "uštedeli" na kalorijama, pa se "opuste"... i prepuste ostalim "kalorijskim gresima"...

Od svih zaslaĂ°ivača Stevia je najbezbednija po svim pitanjima...a evo jednog teksta "domaćih autora" na temu veštačkih zaslaĂ°ivača...

"Autor: Mira Brus, prof. dr Ivan Stanković

U hrani i pićima zaslaĂ°ivači se koriste kao zamena za šećer, budu­­­ći da takoĂ°e daju sladak ukus, ali i mnogo manje energije od šećera. Ako jedan gram šećera oslobaĂ°a 4,1 kilokaloriju, odgovarajuća količina intenzivnih zaslaĂ°ivača koja daje adekvatnu slatkoću uopšte nema energetsku vrednost ili je ona veoma niska. Zato se dodaju većem broju prehrambenih proizvoda, a naročito su korisni za dijabetičare i one koji žele da smršaju.




MeĂ°utim, spokoj konzumenata zaslaĂ°ivača narušavaju priče o njihovom kancerogenom dejstvu.
– Najčešći motiv za ove dezinformacije je konkurencija izmeĂ°u različitih proizvoĂ°ača šećera i zaslaĂ°ivača – kaže prof. dr Ivan Stanković, koji na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu predaje bromatologiju, nauku o hrani, kao i kontrolu zdravstvene ispravnosti namirnica i nastavlja: „Svi zaslaĂ°ivači koji se nalaze na pozitivnoj listi aditiva smatraju se bezbednim kada se koriste u propisanim količinama, jer su morali da proĂ°u rigoroznu meĂ°unarodnu procenu rizika koja zahteva odgovarajuće toksikološke, metaboličke i druge studije, kao i procenu unosa iz svih mogućih izvora.“
Kao jedna od 22 grupe aditiva, zaslaĂ°ivači su se nekada delili na prirodne i veštačke, a danas na nutritivne i intenzivne zaslaĂ°ivače.

Prvi, po hemijskom sastavu šećerni alkoholi (polioli), imaju skoro duplo manju energetsku vrednost od šećera i nešto su malo manje slatki od njega, što znači da moraju da se koriste u malo većoj količini. To su, recimo, sorbitol, manitol, laktitol, ksilitol i slično. Samo se delimuično apsorbuju, ne izazivaju karijes kao saharoza, pa se zato često i dodaju nekim proizvodima za dentalnu higijenu, kao što su paste za zube, razne bombone za osvežavanje daha, žvakaće gume. Ipak, kod svih proizvoda koji imaju više od deset odsto poliola mora da stoji upozorenje da prekomerna upotreba može da izazove laksativni efekat, odnosno osmotsku dijareju. Metabolički put ovih zaslaĂ°ivača drugačiji je od glukoze, pa mogu da ih koriste dijabetičari.

Druga grupa, intenzivni zaslaĂ°ivači, koji su od nekoliko stotina do nekoliko desetina hiljada puta slaĂ°i od šećera, koristi se u znatno manjim količinama. Tu spadaju: aspartam, ciklamati, saharin, acesulfam K, jedan noviji – sukraloza, i dva zaslaĂ°ivača koji se dobijaju iz biljaka – neohesperidim DC (dobija se iz kore pomorandže) i taumatin (iz jedne vrste četinara).

Saharin se, objašnjava dr Stanković, danas ne koristi kao nekada, jer ima naknadni malo metalni ukus, pa se više kombinuje sa drugim zaslaĂ°ivačima. Najsličniji ukus šećeru ima aspartam i novi zaslaĂ°ivač – sukraloza. Nedostatak aspartam je što je neupotrebljiv u namirnicama koje se termički obraĂ°uju, pošto se na povišenoj temperaturi vrlo brzo raspada i gubi sladak ukus.

Zbog kampanje da se on prikaže kao štetan, ponovo su razmatrane sve moguće studije, pa je potvrĂ°en ranije ustanovljen prihvatljiv dnevni unos od 40 miligrama po kilogramu telesne mase koji, s obzirom na to da je aspartam oko 200 puta slaĂ°i od saharoze, može adekvatno da zameni šećer kod dijabetičara i osoba koje žele da smanje energetski unos.

Kod ciklamata i saharina, ističe naš sagovornik, postoje degradacioni proizvodi koji mogu da budu toksični, pa i kancerogeni. Zato je u EU smanjena maksimalna dozvoljena količina ciklamata u nekim proizvodima, pa tako i u našim propisima koji se usklaĂ°uju s evropskim. "
Sačuvana
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #600 poslato: Septembar 09, 2014, 12:03:33 pre podne »

Kako vestacki zasladjivaci deluju na mozak ? Milion puta sam procitao da deluju na mozak, izazivajuci sve vecu, i vecu glad.
Sačuvana
Panta rei, panta res.
Stranice: 1 ... 240 241 [242] 243 244 ... 282 Idi gore Pošalji ovu temu Štampaj 
« prethodna tema sledeća tema »
 

SMF 2.0.19 | SMF © 2017, Simple Machines | Supported by | | Buttons by Andrea
Stranica je napravljena za 0.091 sekundi sa 18 upita.