TELEFON: 021/820-555, 062/111-0-999, MAIL: info@pansport.eu

PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA

Statistike foruma
Statistike foruma 394582 Teme od strane 25004 Članovi Poslednji član: Sandra1986

User Info
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
Mart 29, 2024, 04:10:27 posle podne
Napredna pretraga
Vesti
DOBRODOŠLI na PANSPORT FORUM!

WWW.PANSPORT.EU
Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija PRODAVNICA
*
 |   |   | 
« prethodna tema sledeća tema »
Stranice: 1 2 [3] Idi dole Pošalji ovu temu Štampaj
Autor Tema: Kako fizička aktivnost produžava život?  (Pročitano 4984 puta)
drAnita Mrdakovic
Entuzijasta
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 3107


« Odgovor #11 poslato: Novembar 23, 2021, 04:13:04 posle podne »

Postoje brojni dokazi o tome kako fizička aktivnost utiče na lečenje depresije i anksioznosti. Što kroz lučenje neurotransmitera i hormona, što jer se tim putem osoba i društveno aktivira.
Sačuvana
dr Anita Mrdaković
Zoltan Kozma
ADMINISTRATOR
Top poster
********
Van mreže Van mreže

Poruke: 12773


Never give up!

« Odgovor #10 poslato: Novembar 23, 2021, 11:40:43 pre podne »

Najlakše je naći izgovore  kako se nema vremena za fizičku aktivnost.
Izgovora zaista čujem mnogo, ali zato uglavnom ti ljudi imaju vremena za sve ostalo. Lenjost je čudo. Ali kada se zdravlje pogorša onda se paniči.
Fizička aktovnost je obavezna!
Sačuvana
Miletić Dušan
Global Moderator
Top poster
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 16621


« Odgovor #9 poslato: Novembar 23, 2021, 08:02:01 pre podne »

Fizicka aktivnost direktnouicena fizicko i psihicko zdravlje. Covek je bice koje se krece . Takodje, treningom se luci hormon srece.
Znam nekoliko profesionalnih sportista koji su pri duzim pauzama imali vise psihickih kriza jer je njihov um navikao na fizicku aktivnost.
Sačuvana
Dr Nikola Todorov
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 5719


« Odgovor #8 poslato: Novembar 10, 2021, 08:26:36 posle podne »

Najpre da se osoba skloni od kompjutera i televizora i da izađe da prošeta po parku. Pošto je u današnje vreme najveći problem sedanterni način života. A onda postepeno povećanje fizičke aktivnosti.
Sačuvana
drAnita Mrdakovic
Entuzijasta
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 3107


« Odgovor #7 poslato: Novembar 09, 2021, 11:54:36 posle podne »

Što se mentalnog stresa tiče treba ventil i jeste najbolji kroz neku aktivnost. Teško je pokrenuti ljude, inače kad osete benefite oslobađanja od svakodnevnih stresova sami steknu naviku da vežbaju. Za početak brzi hod je super stvar, mada svakome prija različito.
Sačuvana
dr Anita Mrdaković
Boban Šaranović
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 5697


« Odgovor #6 poslato: Novembar 09, 2021, 10:50:50 posle podne »

Uvijek sam za brzi hod u odnosu na trčanje. Beneficije su po zdravlje puno bolje. Posebno sa aspekta opterećenja zglobova.

Gesendet von meinem Mi MIX 2 mit Tapatalk

Sačuvana
Simo Boltic
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1684


« Odgovor #5 poslato: Novembar 09, 2021, 10:12:54 posle podne »

Pored aspekta forme tela naglasio bih i psihicko zdravlje ljudi. U danasnjem svetu gde se susrecemo svakodnevno sa mnogo stresa trening moze biti idealan “ izduvni ventil”. Nebitno da li se radi o trcanju, setanju, plivanju,biciklizmu, jogi ili odlasku u teretanu.


Sent from my iPhone using Tapatalk
Sačuvana
drAnita Mrdakovic
Entuzijasta
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 3107


« Odgovor #4 poslato: Novembar 09, 2021, 09:31:29 posle podne »

Recimo da su opšte zdravstvene preporuke za nesportsku populaciju 30 min brzog hoda ili dzogiranja 3 do 5 puta dnevno zavisno od ostalih aktivnosti.
Sačuvana
dr Anita Mrdaković
Dr Nikola Todorov
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 5719


« Odgovor #3 poslato: Novembar 09, 2021, 08:44:35 posle podne »

Postoje različite preporuke za kardio program, ali mislim da bi najbolje bilo bar 2 puta nedeljno po 20 min trčanja. Naravno, sve zavisi od toga koliko kalorija unosimo i na osnovu toga treba i prilagoditi nivo kardio programa. Smatram i da danima kada se treniraju noge ne treba trčati, da se ne bi previše naprezali mišići nogu. Takođe, postoje istraživanja koja pokazuju da je bolji napredak u mišićnoj masi, ako se odvoje dani kada se radi trening sa tegovima i kardio trening (trčanje).
Sačuvana
Alex88
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 10

« Odgovor #2 poslato: Novembar 09, 2021, 08:21:45 posle podne »

Koji je minimum kardia koji preporučujete na dnevnom/nedeljnom nivou?
Sačuvana
Dr Nikola Todorov
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 5719


« Odgovor #1 poslato: Oktobar 31, 2021, 10:26:09 pre podne »

Ljudi koji održavaju telesnu spremnost držeći se adekvatnog režima života i kontrole telesne mase imaju prednost za duži život. Telesna spremnost i kontrola telesne mase u velikoj meri redukuju kardiovaskularne bolesti. To se ostvaruje zahvaljujući umereno nižem krvnom pritisku i sniženim holesterolom i lipoproteinima male gustine (loš holesterol), a povećanim lipoproteinima velike gustine (dobar holesterol). Ove promene dovode do smanjenog broja srčanih i moždanih udara. Atletski spremne osobe imaju više telesnih rezervi na koje mogu računati, ako dođe do pojave bolesti. Što znači da su veće šanse za povoljan ishod neke bolesti. Ovo je kratko podsećanje za sve one koji se još nisu odlučili da počnu da treniraju. Moramo uvek imati vremena za unapređenje svog zdravlja!
Sačuvana
Stranice: 1 2 [3] Idi gore Pošalji ovu temu Štampaj 
« prethodna tema sledeća tema »
 

SMF 2.0.19 | SMF © 2017, Simple Machines | Supported by | | Buttons by Andrea
Stranica je napravljena za 0.079 sekundi sa 18 upita.