TELEFON: 021/820-555, 062/111-0-999, MAIL: info@pansport.eu

PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA

Statistike foruma
Statistike foruma 395116 Teme od strane 25006 Članovi Poslednji član: Vlad77

User Info
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
April 25, 2024, 12:13:42 pre podne
Napredna pretraga
Vesti
DOBRODOŠLI na PANSPORT FORUM!

WWW.PANSPORT.EU
Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija PRODAVNICA
*
 |   |   | 
« prethodna tema sledeća tema »
Stranice: [1] Idi dole Pošalji ovu temu Štampaj
Autor Tema: Adrenalin  (Pročitano 9637 puta)
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #11 poslato: Oktobar 14, 2015, 08:21:17 posle podne »

@Stefanpipin

Ih bre dok se sporazumesmo  ;D

Sve u svemu...trening ima i niz korisnih efekata na "psihičko zdravlje"...

Ajmo malo o endorfinima...( sa aspekta atletike)...

"Endorfin ili endorfini su endokrini hormoni (jedinjenja aminokiselina). Deo su svih nas a da bi ih pokrenuli potreban je bol. Najčešće nastaju u hipofizi i hipotalamusu kičmenjaka. Šire se prema neuronima kičmenom moždinom. Kod nas se stimulišu tokom vežbanja, povreda, konzumiranja začinjene hrane, slatkiša, slušanja niskofrekventnih tonova, orgazma. Endorfin je skraćenica od ENDO–MORPHIN (endogenous + morphine) ili unutrašnji morfijum. Svojim dejstvom, oponaša opijate zbog sposobnosti da proizvodi analgetike za ublažavanje bolova i prijatne osećaje nakon prestanka bolova. Endorfini rade kao prirodni ublaživači bolova. Otkrili su ih Džon Hjuz i Hans Kosterlic 1975. godine.

Termin endorfinska groznica je usvojen kako bi se objasnila osećanja stvorena bolom, opasnošću i ostalim oblicima stresa koja navodno nastaju pod uticajem endorfina. To je pojava gde nervni impulsi doĂ°u samo do kičmene moždine, a potom se endorfini  ispuštaju kako bi sprečili nervne ćelije da dalje prosleĂ°uju  bolne signale. Odmah nakon povrede, endorfini omogućavaju ljudima da osete moć i kontrolu nad sobom tj. da nastave sa aktivnošću još dugo vremena.

Jedan od poznatijih efekata endorfina javlja se pri dugim trčanjima i izvoĂ°enju napornih vežbi. Treninzi ovog tipa dovode nas do praga koji je neophodan za oslobaĂ°anje endorfina. Oni se stimulišu tokom dugih, ponavljajućih vežbi i treninga gde je stepen težine izmeĂ°u umerenog i visokog i gde se javlja otežano disanje. Ovo je takoĂ°e u vezi sa trenucima gde mišići koriste deponovani glikogen kao osnovnu energiju. Uporedimo to sa trčanjem na laktatnom pragu tj. 80-90% maksimalnog pulsa. Tokom oslobaĂ°anja endorfina trkač može biti više izložen povredama i mikrooštećenjima zbog naprezanja telesnih funkcija koje prelaze svoje fizičke limite. MeĂ°utim, telo će biti u mogućnosti da nastavi sa trčanjem uprkos bolu, što je svojstveno maratonskim i polumaratonskim trkama.

Nakon treninga ponovo su endorfini glavni za onaj sjajan osećaj rasta samopouzdanja i sreće. Klinička istraživanja potvrĂ°uju da se endorfin dodatno stimuliše plutanjem u kadi, kupki nakon treninga.  Dvočasovni test je pokazao da su se endorfini vezivali za delove mozga odgovorne za emocije. Oni deluju na motivaciju – omogućavaju trkaču da se oseća ispunjeno tokom celog dana i da u glavi ima jednu misao koja se stalno ponavlja – „ništa mi nije teško…“.
"

Sa druge strane, ako gledamo na pozitivne "relaksirajuće efekte treninga"...

"Primetili ste da stalno strepite, da se pribojavate negativnih ishoda rutinskih dogaĂ°aja tokom dana ili vam se javlja strah u tačno odreĂ°enim situacijama. Ako imate strahove koji vas muče, pokušajte da ih razrešite na praktičan način. Smatra se da fizička aktivnost može da pomogne osobama sa blago izraženom anksioznošću, dok je za izrazitiju anksioznost svakako neophodna stručna, medicinska pomoć.

Fizičkom aktivnošću protiv anksioznosti

Za razliku od efekata kod depresije, za antianksiozni efekat u punom obimu nam je potrebno najmanje desetak pa i više nedelja. I ovde se može naglasiti da su od posebne pomoći aerobne vežbe koje su, po definiciji, kontinuirane i ritmične. Pozitivno dejstvo se može osetiti odmah, neposredno nakon vežbanja. Trajanje antianksioznog dejstva može biti od 2 do 4 sata. Problem su donekle osobe koje boluju od paničnog poremećaja. Važno je istaći da njihove vežbe ne treba da traju duže od 50 minuta i da nisu i previše intenzivne, s obzirom da se u tom slučaju, kao posledica intenzivnog rada mišića, stvara mlečna kiselina  koja olakšava pojavu paničnih ataka. Ali ako se pridržavaju navedenog pravila, mogu postići maksimalnu redukciju anksioznosti.

Fizička aktivnost - za i protiv

Postavlja se pitanje da li je uopšte potrebno, ako fizička aktivnost ima iste efekte kao relaksacioni trening, neke od psihoterapijskih intervencija, preporučivati je kao osnovno ili pomoćno sretstvo u tretmanu pomenutih psihičkih poremećaja. Odgovor je potvrdan, s obzirom da je dobit od redovnog vežbanja i aktivnosti višestruka i posebno blagotvorna za stanje telesnog zdravlja. U ogromnoj studiji koju je sproveo Američki nacionalni institut za prevenciju bolesti, utvrĂ°eno je da je fizička neaktivnost drugi po redu rizikofaktor koji potpomaže razvoju bolesti za koje se smatra da su vodeći uzrok smrtnosti.
"
Sačuvana
Stefanpipin
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 60


« Odgovor #10 poslato: Oktobar 14, 2015, 02:34:03 posle podne »

@Stefanpipin

ako stvarno misliš da adrenalin ima neku posebnu ulogu u izgradnji tela, bolje počni da se interesuješ oko kortizola. On ti je "adrenalin u malom". Tamo gde adrenalin posustaje, kortizol nastavlja.

P.S. Slaviša
Lično uviĂ°am, umeće života je umeće kortizolom...  :)

Tako nekako Slavisa.


Ja se slazem da je istina da fizicka aktivnost utice na psihicko raspolozenje :)
« Poslednja izmena: Oktobar 14, 2015, 02:36:43 posle podne od strane Stefanpipin » Sačuvana
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #9 poslato: Oktobar 14, 2015, 01:31:05 posle podne »

@ Ragnaroksu27

Neosporno vezano za kortizol...ali, cini mi se da nas forumas @Stefanpipin@ ipak misli da "opustajuci efekat" koji bi trening trebalo da ima...eh, trening kao sedativ...  ;) Ili se varam?
« Poslednja izmena: Oktobar 14, 2015, 01:35:38 posle podne od strane Slavisa Stojic » Sačuvana
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #8 poslato: Oktobar 14, 2015, 12:04:29 posle podne »

Vidi i trening je neka vrsta stresa...tako da je lucnje adrenalina u odredjenoj meri i tu prisutno...

Dakle, dok god postoji neki stresogeni stimulans produkcija adrenalina je prisutna...a trening moze pomoci u nekoj vrsti boljeg podnosenja efekata istog..."adrenalin rush" je pozeljan u toku treninga...ali opet...

Dugotrajan i relativno čest stres, tj. izlaganje stresogenim situacijama, može izazvati opterećenje nadbubrežnih (adrenalnih) žlezda. Ovakvo stanje žlezda rezultira smanjenim lučenjem adrenalina, koje se karakteriše kao insuficijencija (smanjena funkcija) nadbubrežnih žlezda.

Simptomi adrenalne insuficijencije su:

• često umaranje,
• vrtoglavica pri naglom ustajanju,
• niska tolerancija na stres,
• problemi sa koncentracijom i pamćenjem,
• nesanica,
• hipoglikemija,
• česte prehlade i bolesti disajnih puteva i drugo.


P.S.

Mada, iskreno...zavisi i o kom se tipu uzbudjenja radi?



Sačuvana
Stefanpipin
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 60


« Odgovor #7 poslato: Oktobar 14, 2015, 11:34:45 pre podne »

Ha, ha, ha...da uprostimo malo...  ::)  ;D

Da, adrenalin se "trosi", ali se i ponovo se stvara, tako se ne moze govoriti o smanjenju istog...ako je to poenta bila?!

Ne zaboravimo da nase telo funkcionise po principu homeostaze - ravnoteze, dakle, "proizvodnja" i "trosenje" su genetski odredjenim mehanizmima "izbalansirani"...

Mada, ako cemo iskreno i tvoje pitanje nije najjasnije, pa ako bi mogao da ga preformulises da bi znali na sta ciljas?  :D

Mislis da ces "treningom potrositi adrenalin iz tela", pa ce nastati njegov nedostatak?  ;)

Kakav nedostatak??

Ja samo imam informaciju ( ne znam da li je tacna)..

PRIMER: Uzbudio sam se iz nekog razloga,andrenalin mi se povecao, osecam to...

Da li je tacno da ce se taj adrenalin "potrositi" da tako kazem  (ne i isceznuti) nego potrositi ako posle toga uzmem da treniram ?
Sačuvana
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #6 poslato: Oktobar 14, 2015, 10:16:37 pre podne »

Ha, ha, ha...da uprostimo malo...  ::)  ;D

Da, adrenalin se "trosi", ali se i ponovo se stvara, tako se ne moze govoriti o smanjenju istog...ako je to poenta bila?!

Ne zaboravimo da nase telo funkcionise po principu homeostaze - ravnoteze, dakle, "proizvodnja" i "trosenje" su genetski odredjenim mehanizmima "izbalansirani"...

Mada, ako cemo iskreno i tvoje pitanje nije najjasnije, pa ako bi mogao da ga preformulises da bi znali na sta ciljas?  :D

Mislis da ces "treningom potrositi adrenalin iz tela", pa ce nastati njegov nedostatak?  ;)
Sačuvana
Stefanpipin
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 60


« Odgovor #5 poslato: Oktobar 14, 2015, 09:19:15 pre podne »

Ajmo malo o sintezi adrenalina...

"Adrenalin zajedno sa dopaminom i noradrenalinom pripada grupi kateholamina. Svi katehoamini se sintetišu iz aminokiseline tirozin. Sinteza se vrši direktno u nervnim završecima adrenergičkih neurona, odnosno ćelija srži nadbubrežnih žlezdi, koji poseduju enzime neophodne za ovu sintezu. Tirozin se transportuje iz spoljašnje sredine, mada se može proizvesti iz aminokiseline fenilalanin u ćelijama. Najpre se tirozin hidroksiliše uz pomoć tirozinhidroksilaze do dihidroksifenilalanina (DOPA). Zatim se DOPA procesom dekarboksilacije uz dejstvo enzima dekarboksilaza aromatičnih aminokiselina prevede u dopamin. Dopamin se hidroksiliše preko enzima dopaminhidroksilaza i nastaje noradrenalin, još jedan od neurotransmitera. Na kraju se dodaje metil grupa preko enzima feniletanolamin-N-metiltransferaza i iz noradrenalina nastaje adrenalin.

Adrenalin se skladišti u sinaptičkim vezikulama, odnosno vezikulama ćelija srži nadbubrežnih žlezda, odakle se i oslobaĂ°a procesom egzocitoze.
"

Dakle, kao što vidimo adrenalin se stvara iz amino kiseline tirozina....dakle, on se oslobaĂ°a u nekim "stresnim situacijama"( pa i treningom), da, po ostvarivanju efekta se deo "razgraĂ°uje", ali se prozvodnja nastavlja( popune se rezerve)...ako za tim ima potrebe ponovo se oslobaĂ°a i ponovo se proizvodi...tj. ako za njegovim lučenjem ima potrebe...

"Adrenalin je vrlo kratko aktivan, a zatim se inaktivira reapsorpcijom u nervne završetke. U njihovoj citoplazmi se razgraĂ°uje putem enzima monoaminooksidaza (MAO) i kateholamin-O-metiltransferaza (COMT) ili ponovo skladišti u vezikule. Prizvodi inaktivacije su metanefrin, hemovanilinska kiselina i vanilin mandelična kiselina. Koncentracija vanilin mandelične kiseline se može meriti u mokraći, što igra ulogu u dijagnozi nakih bolesti."

A siguran sam da te zanima i kako adrenalin deluje...jedostavno vezujući se za specifične receptore, tj. podgrupe istih..

"Adrenalin ispoljava dejstvo vezujući se za odgovarajuće receptore.

Postoje α i β receptori.

α receptori se dele na α1 i α2, a β na β1, β2 receptore.

Adrenalin se vezije i za α i za β receptore podjednakim afinitetom (možda ipak za β receptore nešto jače), dok se neurotransmiter noradrenalin vezuje nešto jače za α receptore. Odatle potiče i mala razlika u dejstvu ovih veoma sličnih supstanci, tako da npr. adrenalin preko β2 receptora može delovati vazodilatatorno( širi krvne sudove), a preko α1 vazokonstriktorno( skuplja krvne sudove), dok noradrenalin deluje više preko α1 receptora vazokonstriktorno.

Svi receptori su povezani sa G proteinom.

α1-receptori aktiviraju preko proteina-G fosfolipazu C, koja dovodi do daljih promena.

α2-receptori inhibiraju preko proteina-G adenilciklazu-smanjuje se koncentracija cAMP-a, otvaraju se kalijumski kanali, a zatvaraju kalcijumski. Ovi receptori imaju inhibitorno dejstvo.

Ăź1, Ăź2-receptori aktiviraju preko proteina-G adenilciklazu, što dovodi do daljih promena kao npr. razgradnja glikogena, razgranja masti...
"

Dok god ima dovoljno polazne supstance i dok su mehanizmi produkcije adrenalina "aktivni", produkcija adenalina se nastvalja i po "trošenju"...


Ne mogu da kazem da sam bas razumeo ovo tvoje izlaganje..

Ako bi mogao da mi uprostis malo.

Sačuvana
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #4 poslato: Oktobar 13, 2015, 10:29:14 posle podne »

Ajmo malo o sintezi adrenalina...

"Adrenalin zajedno sa dopaminom i noradrenalinom pripada grupi kateholamina. Svi katehoamini se sintetišu iz aminokiseline tirozin. Sinteza se vrši direktno u nervnim završecima adrenergičkih neurona, odnosno ćelija srži nadbubrežnih žlezdi, koji poseduju enzime neophodne za ovu sintezu. Tirozin se transportuje iz spoljašnje sredine, mada se može proizvesti iz aminokiseline fenilalanin u ćelijama. Najpre se tirozin hidroksiliše uz pomoć tirozinhidroksilaze do dihidroksifenilalanina (DOPA). Zatim se DOPA procesom dekarboksilacije uz dejstvo enzima dekarboksilaza aromatičnih aminokiselina prevede u dopamin. Dopamin se hidroksiliše preko enzima dopaminhidroksilaza i nastaje noradrenalin, još jedan od neurotransmitera. Na kraju se dodaje metil grupa preko enzima feniletanolamin-N-metiltransferaza i iz noradrenalina nastaje adrenalin.

Adrenalin se skladišti u sinaptičkim vezikulama, odnosno vezikulama ćelija srži nadbubrežnih žlezda, odakle se i oslobaĂ°a procesom egzocitoze.
"

Dakle, kao što vidimo adrenalin se stvara iz amino kiseline tirozina....dakle, on se oslobaĂ°a u nekim "stresnim situacijama"( pa i treningom), da, po ostvarivanju efekta se deo "razgraĂ°uje", ali se prozvodnja nastavlja( popune se rezerve)...ako za tim ima potrebe ponovo se oslobaĂ°a i ponovo se proizvodi...tj. ako za njegovim lučenjem ima potrebe...

"Adrenalin je vrlo kratko aktivan, a zatim se inaktivira reapsorpcijom u nervne završetke. U njihovoj citoplazmi se razgraĂ°uje putem enzima monoaminooksidaza (MAO) i kateholamin-O-metiltransferaza (COMT) ili ponovo skladišti u vezikule. Prizvodi inaktivacije su metanefrin, hemovanilinska kiselina i vanilin mandelična kiselina. Koncentracija vanilin mandelične kiseline se može meriti u mokraći, što igra ulogu u dijagnozi nakih bolesti."

A siguran sam da te zanima i kako adrenalin deluje...jedostavno vezujući se za specifične receptore, tj. podgrupe istih..

"Adrenalin ispoljava dejstvo vezujući se za odgovarajuće receptore.

Postoje α i β receptori.

α receptori se dele na α1 i α2, a β na β1, β2 receptore.

Adrenalin se vezije i za α i za β receptore podjednakim afinitetom (možda ipak za β receptore nešto jače), dok se neurotransmiter noradrenalin vezuje nešto jače za α receptore. Odatle potiče i mala razlika u dejstvu ovih veoma sličnih supstanci, tako da npr. adrenalin preko β2 receptora može delovati vazodilatatorno( širi krvne sudove), a preko α1 vazokonstriktorno( skuplja krvne sudove), dok noradrenalin deluje više preko α1 receptora vazokonstriktorno.

Svi receptori su povezani sa G proteinom.

α1-receptori aktiviraju preko proteina-G fosfolipazu C, koja dovodi do daljih promena.

α2-receptori inhibiraju preko proteina-G adenilciklazu-smanjuje se koncentracija cAMP-a, otvaraju se kalijumski kanali, a zatvaraju kalcijumski. Ovi receptori imaju inhibitorno dejstvo.

Ăź1, Ăź2-receptori aktiviraju preko proteina-G adenilciklazu, što dovodi do daljih promena kao npr. razgradnja glikogena, razgranja masti...
"

Dok god ima dovoljno polazne supstance i dok su mehanizmi produkcije adrenalina "aktivni", produkcija adenalina se nastvalja i po "trošenju"...
Sačuvana
Stefanpipin
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 60


« Odgovor #3 poslato: Oktobar 13, 2015, 07:20:58 posle podne »

Da li je tacno  da se adrenalin smanjuje treningom?

tj. fizickom aktivnoscu?

Da li se tako trosi, na to mislim ??
« Poslednja izmena: Oktobar 13, 2015, 07:24:25 posle podne od strane Stefanpipin » Sačuvana
daniela svarc
lekar, savetnik za ishranu, doktor nauka
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 6125


« Odgovor #2 poslato: Decembar 03, 2007, 04:39:30 posle podne »

Dakle malo adrenalina je dobro - a puno adrenalina je loše :)
Inače tako nastaju i savremene bolesti tipa povišenog krvnog pritiska, bolesti srca, šećerna bolest - previše stresa i previše adrenalina
Odličan txt, hvala :)
Sačuvana
jovo18
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1145

« Odgovor #1 poslato: Decembar 03, 2007, 12:05:16 posle podne »

Zlezde koje luce adrenalin  kontrolisu sve sto se dogadja u nasem telu pa i nas trening. Kontrolisuci zamor adrenalina i njegovu reakciju  mozemo da lakse dodjemo do zeljenog izgleda.

Zlezde koje luce adrenalin se nalaze iznad bubrega blizu kicme i ispod poslednjeg rebra. Velicine su zrna grozdja. Mesto je strateskog karaktera i omogucava pravovremni odgovor na poruke hormona. Sve sto radimo, pocev od ispijanja kafice, utice da dodje do porasta nivoa hormona u telu.

Hormoni signalizirani od strane adrenalinskih zlezda snazno uticu na iskoriscavanje ugljenih hidrata i masti kao i na pretvaranje masti i proteina u energiju. Takodje uticu i na raspodelu masnoce, posebno oko struka i na licu, na nivoe secera u krvi(usponi i padovi) i na zdravlje kardiovaskularnog i gastrointestinalnog sistema i njihovu funkciju. One uticu i na kontrolu antiupalnih i antioxidantnih hormona i na njihov uticaj da redukuju alergijske reakcije na alkohol, drogu, lekove, suplemente, hranu i alergije. U godinama izmedju 35 i 50 adrenalinske zlezde postaju glavni izvor sexulalnih hormona koji cirkulisu kroz telo i muskarca i zene.

Svaki mali stres(ukoliko nije kontorolisan) utice na smanjenje zdrave uloge adrenalinskih zlezda. Tada promene nastaju u metabolizmu proteina, masti i UH. Nivoi tecnosti i elektrolitski balans takodje bivaju poremeceni. Dolazi do promena i u funkciji srca kao i u potrebi za sex i to na biohemijskom i celijskom nivou.

Adrenalinska zamorenost dovodi do: brojnih respiratornih infekcija, alergija, astme, cestih prehlada, fibromialgije, hronicnog umora, hipoglikemije, otezava i negativno utice na sposobnost da upraznjavamo sex, grdimo misice i zagorevamo salo itd.

Evo nekoliko tipicnih simptoma adrenalinske zamorenosti:
1. Koliko god da spavamo osecamo se umornim, tesko ustajemo ujutru
2. Konstantno osecamo potrebu za slanim i slanom hranom. Uvek nam treba vise soli nego sto je dobijamo.
3. Neprestano moramo da se naprezemo da bi odradili svakodnevne aktivnosti. Zelimo da treniramo ali od zagrvanj pa do kraja treninga osecamo da nam to ne prije.
4. Smanjena zelja za seksom
5. Smanjena sposobnost da uticamo na smanjenje stresa. I najmanja sitnica nas iznervira
6. Vise vremena nam treba da se oporavimo izmedju serija. Rane se sporije zaceljuju, biceps vas boli jos od dana kad smo radili noge i tovarili tezinu na cucnjevima.
7. Lagana vrtoglavica kada naglo ustanemo
8. Uopste se lose osecamo, nista nas ne cini srecnim
9. Stalno smo gladni, svaki sat. Ako promasimo obrok trazimo nesto lose da pojedemo tako da svaki obrok zapravo bude ne odgovarajuci
10.  Smanjena produktivnost. Jednostavno ne mozemo da radimo i privedemo posao kraju, vrlo lako izgubimo koncentraciju.

Vise o ovome na: http://www.t-nation.com/readArticle.do?id=1659673&cr=dietAndNutrition

Sačuvana
Stranice: [1] Idi gore Pošalji ovu temu Štampaj 
« prethodna tema sledeća tema »
 

SMF 2.0.19 | SMF © 2017, Simple Machines | Supported by | | Buttons by Andrea
Stranica je napravljena za 0.099 sekundi sa 17 upita.