TELEFON: 021/820-555, 062/111-0-999, MAIL: info@pansport.eu

PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA

Statistike foruma
Statistike foruma 395021 Teme od strane 25006 Članovi Poslednji član: Vlad77

User Info
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
April 19, 2024, 07:56:08 posle podne
Napredna pretraga
Vesti
DOBRODOŠLI na PANSPORT FORUM!

WWW.PANSPORT.EU
Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija PRODAVNICA
*
 |   |   | 
« prethodna tema sledeća tema »
Stranice: [1] 2 Idi dole Pošalji ovu temu Štampaj
Autor Tema: Zdrave masti  (Pročitano 4558 puta)
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #16 poslato: Maj 24, 2015, 03:52:51 posle podne »

Bukas ima fantasticne tekstove i jos bolje znanje.

Slažem se, kapa dole čoveku...zna znanje...

@ pocetnik619

Odlično pitanje! Taman za inspirativan odgovor!

"Poslednjih nekoliko decenija nemamo ni trunku straha kada u svoj jednjak ubacimo sumanuto velike količine šećera, aditiva i veštačkih masti sakrivenih u keksićima i grickalicama – ali smo u istom razdoblju naučili da se užasavamo žumanaca, maslaca i slanine jer su „masni“. Hrana na kojoj su vekovima odrastale generacje koje nisu znale šta su kardiovaskularna oboljenja – bila je svinjska mast! Današnji apsurd jedenja rafinisanih biljnih ulja na svu sreću polako odlazi u zaborav – tamo gde mu je i mesto.

Demonizacija zasićenih masti( u koje ubrajamo svinjsku mast) je počela 60-tih godina da bi postala zvanična 1977. kada su usvojene smernice o prehrani sa niskim udelom masti.  U procvatu moderne poljoprivrede koja je kao glavni proizvod imala žitarice, trebalo je prodati i ulja od tih istih žitarica. Iako se tek 1930. godine pojavio prvi tekst o kukuruznom ulju i hidrogenizovanim uljima – već do kraja 20. veka ovi noviteti su imali potpunu dominaciju u našoj ishrani.

Dvadesetih godina prošlog veka rak i srčana oboljenja nisu izazivali previše pažnje jer je bilo premalo slučajeva obolelih a epidemija gojaznosti nije bila ni na radaru. Već od sedamdesetih, kada su se zdravstveno stanje i kilaža većeg dela populacije značajno pogoršali – za sve su okrivljene masti koje smo kao vrsta oduvek jeli: zasićene životinjske masti.

Situaciju nije ni malo menjala činjenica da je izmeĂ°u 1910. i 1970. potrošnja životinjskih masti opala za 21%, potrošnja biljnih ulja porasla 400% a potrošnja preraĂ°ene hrane i šećera skočila za 60%. Zasićene masti su i dalje ostale krive za sve.

Na svu sreću prizivanje ka zdravoj pameti i učenje (ne tako davne) istorije su pokazali rezultate u nekim zemljama, pa od kraja 2013. godine Švedska postaje prva zemlja u koja odbacuje dogme o „zdravoj“ nemasnoj ishrani i proteruje mantru o „opasnim zasićenim mastima“. Usvajaju se izmenjene nutricionističke smernice o preporučljivoj visokomasnoj prehrani u kojoj su zasićene masti poželjne zbog svoje stabilnosti i nemogućnosti da osidiraju (brzo kvarenje je odlika polinezasićenih biljnih ulja a ne zasićenih masti).

Nije ni toliko zasićeno koliko većina misili

Pitanje je da li ćemo i mi pratiti ovaj divan švedski primer i vratiti se natradicionalnu prehranu i čiste prirodne namirnice – ili ćemo u neverici jer smo „nemasnu lekciju“ dobro nabubali iz ženskih trač-magazina reči da je mast opasna jer je zasićena. A učili smo kroz jako loše lekcije ovog tipa:
 
Za početak ne bi bilo loše da znate koliko je neka mast stvarno zasićena. Većina ljudi zapravo i nema predstavu da je:

•   Pileća mast koju tako revnosno skida sa kožicom pileta jer je „masno opasno“ samo 31% zasićena
•   Žumance jajeta koje nas je toliko dugo užasavalo bez i jednog smislenog razloga je samo 28% zasićeno
•   A zvanično najgore od sve dece od 1977. godine – svinjska mast je samo 40% zasićena – a 48% mononezasićena i 12% polinezasićena (odnos polinezasićenih Omega 6 i Omega 3 masne kiselina kao i kod druge hrane životinjskog poreklazavisi od načina ishrane životinja)
•   Mi počinjemo život sa mastima iz majčinog mleka u kojima najveći udeo imaju upravo zasićene masti – visokih 50% – a vitalne su za razvoj bebe.

Sada mi objasnite kako nešto što je bilo od ključne važnosti za naš zdrav razvoj i rast u detinjstvu – naprasno za nas postaje otrov samo zato što smo porasli? Zvuči jako budalasto kada se ovako pita, zar ne? A sada je bar i naučno dokazano koliko je to budalasto.
"  
 
Da rezimiramo...svinjska mast nije toliko zlo...prženjem zasićena mast ne može preći u svoj nezdrav trans-oblik, tako da ako se baš mora pržiti, neka to bude svinjska mast...inače u red zasićenih masti spada i "devičansko" , jestivo kokosovo ulje( mada aroma je onako čudovata za nepca, ali tu je MCT-laurinska, kaprinska kiselina,a svi znamo da je MCT dobra stvar, zar ne? ), eto još jedne zasićene masti idealne za prženje!
« Poslednja izmena: Maj 24, 2015, 03:59:22 posle podne od strane Slavisa Stojic » Sačuvana
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #15 poslato: Maj 24, 2015, 08:22:56 pre podne »

Bukas ima fantasticne tekstove i jos bolje znanje.
Sačuvana
Panta rei, panta res.
pocetnik619
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 186

« Odgovor #14 poslato: Maj 24, 2015, 06:50:31 pre podne »

Ja sam koristio orahe dok je bilo, čim ih bude opet idem da nakupim što više. To je najjeftinija opcija jer ih ima svugde(ko živi u selu)  ;D
Hahahahahaha moj covek. :D

Funta ja bih ti savetovao da se manes suncokreta ili njegovog ulja, a ti mozes da radis sta hoces naravno...
Ulje ne koristim. Suncokret ispred doma sa drugovima, drugaricama, kad je bleja, ali mogu i to da batalim, nije problem...

Ako vec ne jedes nemoj ni da pocinjes. :) Imas tri vrste ulja mono,poli i zasicene. masti iz maslinovog ulja ti spadaju u mono a to tvoje je mono/poli kombinacija. Dok su ti zumanca zasicena. Nije to nista katastrofa kad stavis kap dve ko stavlja, nego generalno nevalja kad neko sve przi u fritezi ili pohuje sve zivo. A kad stavis kap na tiganj da ne zalepi to apsolutno nista. :)

Evo ti ovde imas tekst lik napisao. Cita o tim stvarima i pravi ishrane da masti budu visoko koliko sam svatio pa je opisao koje gde spadaju i benefite od istih pa vidi ako te interesuje :)

"Ponedeljak idemo dalje. Naime, prošli put sam govorio nešto o mastima u nama, a sad da kažem nešto o mastima koje unosimo u sebe.
Masti se dele na zasićene i nezasićene. Nezasićene se dalje dele na polinezasićene i mononezasićene. Da opišem pojedinačno ukratko.
Zasićene - Važile su za veliko zlo, meĂ°utim u novije vreme i novije studije pokazuju koliko ove masti imaju veliku važnost za nas. Novije studije su dokazale da zasićene masti nemaju uticaj na oboljenje srca i kardiovaskularnog sistema, čak imaju poztiivan uticaj na oba. TakoĂ°e, dokazano je da imaju veliki benefit za jačanje imuniteta samih ćelija i da im pomažu u bržoj reparaciji.
Mononezasićene - To su masti koje sadrže jednu nezasićenu karbon vezu u molekulu. Uglavnom se nalaze u tečnom stanju, tj namirnice sa njihovim visokim udelom. Dobre su za smanjenje lošeg holesterola, smanjenje rizika od srčanog oboljenja, povećanje insulinske osetljivosti, i drugi benefiti.
Polinezasićene - To su masti koje sadrže više nezasićenih karbon veza u molekulu. Nalaze se i u tečnim i čvrstim oblicima, odnosno namirnice sa njihovim velikim udelom. Kao i monozasićene, smanjuju loš holesterol, smanjuju rizik od srčanog oboljenja itd.
Ovo je ukratko od vrstama masti. U sledećem tekstu bih se bavio razlikama izmedju cis i trans masti, holesterolu, koje namirnice imaju masti koje nam trebaju itd."

"Juče sam ukratko rekao koje masti imamo i neke od razlika, danas malo detaljnije o svemu.
Prvo da krenemo od namirnica i gde ima kojih masti više.
Zasićene - zasićenih masti najviše imamo u sledecim namirnicama:
1. Kokosovo ulje
2. Ulje crvene palme
3. Maslac
4. Životinjske masti
5. Sirevi
6. Orašasti plodovi, brazilski orah pre svega
7. Žumanca
Polinezasićene masti -
1. Ulje konoplje
2. Ulje šafranike
3. Laneno ulje
4. Ulje koštica grožĂ°a
5. Losos
6. Haringa
7. Orasi
8. Kikiriki puter
Mononezasićene masti -
1. Ulje makadamije
2. Bademovo ulje
3. Ulje avokada
4. Lešnik, badem
5. Maslinovo ulje, masline
6. Susamovo ulje, susam
7. Žumanca
Za danas toliko, pa ću u drugim temama da obradim pitanje holesterola, cis i trans masti, kao i dosta drugih stvari"

HOLESTEROL
"Šta je holeterol, zašto nama je bitan i mitovi u vezi njega na današnjem rasporedu.
Mislim da je ovo jedna od zanimljivijih tema i da treba poseban tekst da se pozabavi holesterolom i uopšte mitovima koji kruže u vezi njega. Pa da počnemo.
Holesterol u organizmu predstavlja sterol, lipidni molekul čija je uloga da:
1. gradi i održava ćelijske membrane
2. unutarćelijski transport
3. stvaranje hormona u organizmu (testosteron, estrogen, progesterona itd)
4. digestija (stvara žuč u jetri i na taj način pomaže pri apsorbciji hrane koje jedemo, pre svega iz masti)
5. transport vitamina E; D, K.
Holesterol u organizam stiže na dva načina (endogeno i egzogeno) Odnosno proizvodnja unutar tela tj jetre i putem hrane koje unosimo. Od ukupne količine, velika većina holesterola STVARA NAŠE TELO. Kada se holesterol stvori on se vezuje za proteine i stvarajući lipoprotein odlazi do ćelije. Holesterol je nerastvorljiv u vodi, zato mu je i potrebna veza sa proteinom. E sad, ovi lipoproteini se dele po gustini i postoje:
1. VLDL - lipoprotein veoma male gustine
2. IDL - lipopretin srednje gustine
3. LDL - lipoprotein male gustine
4. HDL - lipoprotein velike gustine
Nas u ovom momentu najviše interesuju LDL i HDL. Posebno u pogledu rizika od srčanog oboljenja. Naime. HDL važi za dobar holesterol, a LDL za loš. Po tome nama bi najviše odgovaralo da imamo što više HDL a što manje LDL? Da li je zaista tako sutra u nastavku"

"Juče smo napravili uvod u holesterol opisali šta je, njegovu ulogu u organizmu, pomalo detalja o hdl i ldl, a danas bih da napišem nešto malo o odnosu hdl i ldl i opasnosti od srčanog oboljenja. Tj razbijanje još jednog mita.
Naime, dosta je zabluda oko veze holesterola i zdravlja i šta visok holesterol u stvari predstavlja. Rekli smo juče da bi po teoriji bilo idealno da imate visok hdl i nizak ldl i da su vam rizici od srčanog oboljenja minimizirani. MeĂ°utim to baš i nije tako. U nekolicini ispitivanja pokazalo se da čovek može da ima prekomernu telesnu kilažu, visok nivo triglicerida, loše zdravlje generalno, a DOBRE nivoe holesterola. Razlog ovome je sledeći: ovi ljudi imaju dosta inflamacijskih proteina na površini hdl holesterola i oni povećavaju rizik od srčanog oboljenja.
Neki od mitova vezanih za holesterol su sledeći:
1. Jesti hranu bogatu holesterolom npr jaja, povećava vaš holesterol. - To je velika greška, jer prvo i osnovno jeste da je holesterol autoregulativan! Prevod - ako ga jedete više, telo prozivodi manje.
2. Visok nivo LDL holesterola stavlja vas u opasnu zonu od srčanog oboljenja. - Visok nivo šećera u krvi i triglicerida su veći preduslovi za srčano oboljenje.
Ovo je ukratko za danas, pa bih sledeći put se okrenuo malo na trigliceride i onda konačno da idemo ka ishrani."

TRIGLICERIDI
"Idemo poslednji za ovu nedelju.
Danas bih napisao koju rečenicu o trigliceridima, jer su mnogo bitni po naše zdravlje. Šta su, da li zavise samo od unosa masti, u narednim redovima.
Trigliceridi su glavni oblik u kojem se masti nalaze u organizmu. Trigliceridi predstavljaju tri masne kiseline prikačene za glicerol. Visoki nivoi triglicerida predstavljaju opasnost po srčani napad i oboljenje kardiovaskularnog sistema. U ovom slučaju nije samo opasno da li su vam trigliceridi povećani već odnos izmedju istih i HDL -a. Uzmite svoje nalaze, pogledajte u kom su odnosu trigliceridi i hdl. Ako je odnos veći od 3:1 u koristi triglicerida, onda je situacija opasnija. Ta osoba je isnulinski rezistentna, a onda se opet vraćamo na insulinsku osetljivost i kako loša može da izaziva kardiovaskularne problem. Sve je povezano.
E sad, da li su masti krivi za trigliceride? Ne. Šećeri su. Jedan od glavnih uzorka lošeg odnosa triglicerida i hdl, jesu šećeri tj ishrana siromašna mastima. ogično objašnjenje ide iz ovoga. Mi kroz masti unosimo trigliceride ali i HDL, ako nam se ishrana bazira na šećerima, hdl-a nema tu, što povećava odnos od gore u korsit triglicerida.
Ne izbegavajte masti "

Ovo je Bukas pisao ako se ne varam? Sve u svemu, jako lepo i korisno ukratko opisano...

Glavni problem sa uljima je njihova industrijska obrada...

Evo jednog lepog teksta na tu temu...

"Već dugo nas bombarduju pričama kako će ulje izgoreti i postati kancerogeno ako ne uzmemo „stabilna“ industrijska ulja za kuvanje koja trpe visoke temperature. Pričaju i da će nam nam maslac i mast izazvati probleme sa srcem. I pričaju da vanzemaljci posećuju Rtanj.

Jedno od najbesmislenijih ubeĂ°ivanja da se kupe industrijska biljna ulja je bio mini-mjuzikl o rafinisanom suncokretovom ulju:  „Kvalitetno, bez holesterola… ovim zejtinom svoga dragog čuvam…“

Namirnica biljnog porekla nikako ne može da ima holesterol pa je veličanje ove činjenice u reklami smisleno isto koliko bi bilo smisleno da date oglas lične prirode u kome bi sebe nahvalili rečima: „Znam da dišem“.

Kod ljudi je prisutan i paničan i neopravdan strah od holesterola, a istovremeno se ne udubljuju previše u poruke koje im se svakodnevno serviraju u EPP blokovima, niti se te poruke dalje istražuju. Oni srećniji jednostavno promene kanal.

Ipak, u kontekstu (ne)informisanosti ciljne grupe, ova reklama je bila jako efikasna. Na kraju reklame, nastavili smo da unosimo rafinisano suncokretovo ulje u svoje kuhinje, što je i bio cilj onoga ko je reklamu platio. Ulja koja se danas najčešće koriste u kuhinji su bez dileme polinezasićena rafinisana biljna ulja. To su ujedno i najjeftinija i najnekvalitetnija ulja.

Na žalost, još jednom će se portvrditi ono što svi mi znamo – koliko para, toliko i muzike.

Uputstvo za izbor i kupovinu: vrste ulja i razlike izmeĂ°u njih

Trebalo da vas ozbiljno zanima da upoznate svoje zejtine. Svi su oni mešavina zasićenih, mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina u različitim procentima i u skladu sa tim se ne ponašaju isto – ni na temperaturama ni prema našem organizmu.

80% u margarinu je u crvenoj boji jer se pola odnosi na opasne trans masti (delimično hidrogenizoano biljno ulje).



Ono o čemu treba da se razmišlja dok se gleda ova tabela je sledeće:

1) Sva industrijska biljna ulja (na čelu sa suncokretovim i sojinim) su pretežno polinezasićena. Što je ulje više nezasićeno, to ono više oksidira – ili prostim rečima užegne i pokvari se mnogo pre konzumacije. Na kvarenje najviše utiče temperatura i svetlost. Od takvog ulja treba da se branimo i štitimo antioksidansima. Mi danas ne unosimo dovoljno antioksidanasa, jer današnja ishrana ne obiluje antioksidansima već anti-zdravljansima, a živimo na uljima koja stvaraju slobodne radikale.

2) Do skoro nismo ni jeli ovolike količine polinezasićenih ulja. Suncokretovo, kukuruzno i sojino ulje su novotarije koje do skoro nisu ni postojale. Ova ulja su jeftina i masovno se proizvode. TakoĂ°e su i neukusna u odnosu na tradicionalne masti koje su se oduvek i koristile, maslac i maslinovo ulje, pa je bilo potrebno i dosta ubeĂ°ivanja da se novotarija prihvati. Uspelo je na kraju.

3) Do pre samo 60-ak godina, jeli smo prvenstveno ulja koja su bila zasićena i monozasićena. Sada nam preporučuju isključivo ulja koja su počela da se koriste onih godina kada je moj tata roĂ°en. Od polinezasičenih ulja potrebne su nam samo male količine omega-3 i omega-6. Njih moramo da unesemo hranom i trebaju nam u jednakim količinama. Ne trebaju nam tolike količine polinezasićenih omega-6 masti, jer pre sojinog i suncokretovog ulja omega-6 smo dobijali samo iz žitarica i smenki, u mnogo manjim količinama od onih koje unosimo danas.

4) Sa ovakvim izborom ulja (a sva polinezasićena iz tabele su izvori omega-6), mi smo „prepunjeni“ Omega-6 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline su u našoj ishrani ostale samo u tragovima. Nedovoljno.

5) Dodajte ovome i činjenicu da smo ubeĂ°eni i da ishrana treba da nam se bazira na žitaricama. Eto nama još omega-6 ulja iz samih žitarica i daljeg remećenja balansa izmeĂ°u ovih esencijalnih masti.

Kako stati na put poli-preterivanju?
Tako što ćemo koristiti više zasićenih i mononezasićenih ulja, koja su nam bili prirodna hrana do pre 60-ak godina.

Ali, sa mastima životinjskog porekla danas imamo dodatni problem: pošto se štetne materije i toksini nakupljaju u mastima (i kod čoveka i kod životinja), životinjske masti od životinja koje su prirodno gajene su prirodna i dobra hrana. Masti industrijski gajenih životinja mogu da budu opasne i štetne. 

U današnje vreme:

Ni vernici u posledice učenja Ancela Keys-a da nas holesterol ubija i da su polinezasićene masti dobre, nisu više sigurni u to na koji način su „njihova“ ulja proizvedena i da li su isceĂ°ena iz neke GMO žitarice ili žitarice pune pesticida
Ni oni koji više ne veruju u holesterolske mitove i smatraju da treba koriste zasićene masti ne mogu da doĂ°u do kvalitetnih masti tako lako
Zaključak je da u šta god verovali – svi imamo problem sa kvalitetom naših masti i ulja. I zajedno imamo univerzalno rešenje:

Izbacite iz upotrebe rafinisana polinezasićena ulja.

Smanjite količinu svih nestabilnih polinezasićenih ulja.

Smanjite količine omega-6 masnih kiselina.

Za kvalitet ćemo se možda nekako i snaći.

Da li sme da se kuva i prži na maslinovom ulju?
Pošto su nas ubeĂ°ivali da je margarin zdrav, ubacili smo ga u testa i kolače i uključili rernu na 180-220 stepeni. Margarin je sve vreme trpeo temperaturu do samo 155 stepeni. Oko toga se ne vode diskusije. Ali se vode oko kuvanja na maslinovom ulju :)

Pitali ste se puno puta da li sme da se kuva na maslinovom ulju?

Da, sme! Jer maslinovo ulje podnosi temperaturu od 190 stepeni. Tačka dimljenja maslinovog ulja (smoking point) ) je za 35 stepeni veća od tog istog margarina i za istih 35 manja od suncokretovog ulja.

Da se vratim na početak teksta: ulje od semenki grožĂ°a je polinezasićeno. Ima samo oko 1% omega-3 masnih kiselina što ga čini nikakvim izvorom istih. Skupo je. I ima „smoking point“ samo 26 stepeni veći od maslinovog ulja. Ja ne bih dala pare za njega.

Ostaje nam još problem merenja temperature šporeta. U razgovorima se uvek čuje da supa ključa na „velikoj trojci“,  a podgrevamo na „maloj dvojci“. Kako da znamo temperaturu na kojoj tačno kuvamo ako nemamo one male „toplomere za profesionalne kuvare“ koji se ubacuju u šerpe i lonce?

Znaćemo odokativno, a „odokativno“ je bio i ostao dobar univerzalni odgovor na većinu pitanja u kuhinji.

Prave temperature na ringlama, teško možemo da izmerimo jer će zavisiti od tipa ringle, veličine šerpe i onog što je u njoj. Ako su temperature u fritezi za prženje u dubokom ulju  izmeĂ°u 175 i 190 stepeni, možda je lako da se proceni samo šta je niža temperatura od one potrebne za prženje u dubokom ulju. Jednostavno, kad god imate dilemu smanjite temperaturu. Ili pustite jednom namerno ulje da izgori i upoznajte dobro taj „miris“ – sa ciljem da ga više nikada ne osetite :)

Frižiderski test: kako da znate da li je vaše maslinovo ulje pravo?
Žale se ljudi da maslinovo ulje prodaju izmešano sa suncokretovim i sojinim uljem. Što je tačno. Procena prevare može da se odradi lako:   otvorite vrata frižidera i pošaljite flašu svog maslinovog ulja na zimovanje :)

Zasićene masti su čvrste u frižideru.
Mononezasićene su čvrste, ali manje („polučvrste“ je možda reč koju tražim?)
Polinezasićene su uvek tečne.
Vidite u tabeli da je maslinovo ulje oko 70% mononezasićeno, a da je suncokretovo ulje oko 70% polinezasićeno. Jasno je kako treba da se ponašaju na niskim temperaturama :)

Pravo devičansko (hladno ceĂ°eno) maslinovo ulje treba da očvrsne u frižideru.

Ne može da bude „jako čvrsto“ koliko može mast ili maslac, ali ne sme nikako i ni pod kojim uslovima da ostane pretežno tečno. Kada se završi sa ekspermentom, izvadite to ulje iz frižidera. Maslinovo ulje ne treba čuvati u frižideru, ali ga treba kupovati u tamnim flašama.

Što je ulje nezasićenije, to više oksidira. Znate i sami kako avokado potamni kada se iseče, zato što sadrži najviše mononezasićenih ulja, dok sveži kokos u istoj situaciji neće reagovati na ovaj način, jer sadrži najviše zasićenih ulja.

Zaštitite mononezasićena ulja od svetlosti! Devičansko (hladno ceĂ°eno) maslinovo ulje se čuva u tamnoj papirnatoj kesi.

Pošto je suncokretovo ulje pretežno polinezasićeno, da li sada vidite koja je budalaština to što suncokretovo ulje ima providnu plastičnu ambalažu?

P.S. Ako ste kupili devičansko maslinovo ulje koje je ostalo tečno u frižideru, budite tako dobri i pričajte svima koje poznajete o kom se brendu radi!
"

Da li je lose to sto przim 99 % hrane na domacoj svinjskoj masti ? Malo sta i przim ali eto kad se zadesi bude na njoj.
Sačuvana
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #13 poslato: Maj 24, 2015, 03:51:12 pre podne »

Ja sam koristio orahe dok je bilo, čim ih bude opet idem da nakupim što više. To je najjeftinija opcija jer ih ima svugde(ko živi u selu)  ;D
Hahahahahaha moj covek. :D

Funta ja bih ti savetovao da se manes suncokreta ili njegovog ulja, a ti mozes da radis sta hoces naravno...
Ulje ne koristim. Suncokret ispred doma sa drugovima, drugaricama, kad je bleja, ali mogu i to da batalim, nije problem...

Ako vec ne jedes nemoj ni da pocinjes. :) Imas tri vrste ulja mono,poli i zasicene. masti iz maslinovog ulja ti spadaju u mono a to tvoje je mono/poli kombinacija. Dok su ti zumanca zasicena. Nije to nista katastrofa kad stavis kap dve ko stavlja, nego generalno nevalja kad neko sve przi u fritezi ili pohuje sve zivo. A kad stavis kap na tiganj da ne zalepi to apsolutno nista. :)

Evo ti ovde imas tekst lik napisao. Cita o tim stvarima i pravi ishrane da masti budu visoko koliko sam svatio pa je opisao koje gde spadaju i benefite od istih pa vidi ako te interesuje :)

"Ponedeljak idemo dalje. Naime, prošli put sam govorio nešto o mastima u nama, a sad da kažem nešto o mastima koje unosimo u sebe.
Masti se dele na zasićene i nezasićene. Nezasićene se dalje dele na polinezasićene i mononezasićene. Da opišem pojedinačno ukratko.
Zasićene - Važile su za veliko zlo, meĂ°utim u novije vreme i novije studije pokazuju koliko ove masti imaju veliku važnost za nas. Novije studije su dokazale da zasićene masti nemaju uticaj na oboljenje srca i kardiovaskularnog sistema, čak imaju poztiivan uticaj na oba. TakoĂ°e, dokazano je da imaju veliki benefit za jačanje imuniteta samih ćelija i da im pomažu u bržoj reparaciji.
Mononezasićene - To su masti koje sadrže jednu nezasićenu karbon vezu u molekulu. Uglavnom se nalaze u tečnom stanju, tj namirnice sa njihovim visokim udelom. Dobre su za smanjenje lošeg holesterola, smanjenje rizika od srčanog oboljenja, povećanje insulinske osetljivosti, i drugi benefiti.
Polinezasićene - To su masti koje sadrže više nezasićenih karbon veza u molekulu. Nalaze se i u tečnim i čvrstim oblicima, odnosno namirnice sa njihovim velikim udelom. Kao i monozasićene, smanjuju loš holesterol, smanjuju rizik od srčanog oboljenja itd.
Ovo je ukratko od vrstama masti. U sledećem tekstu bih se bavio razlikama izmedju cis i trans masti, holesterolu, koje namirnice imaju masti koje nam trebaju itd."

"Juče sam ukratko rekao koje masti imamo i neke od razlika, danas malo detaljnije o svemu.
Prvo da krenemo od namirnica i gde ima kojih masti više.
Zasićene - zasićenih masti najviše imamo u sledecim namirnicama:
1. Kokosovo ulje
2. Ulje crvene palme
3. Maslac
4. Životinjske masti
5. Sirevi
6. Orašasti plodovi, brazilski orah pre svega
7. Žumanca
Polinezasićene masti -
1. Ulje konoplje
2. Ulje šafranike
3. Laneno ulje
4. Ulje koštica grožĂ°a
5. Losos
6. Haringa
7. Orasi
8. Kikiriki puter
Mononezasićene masti -
1. Ulje makadamije
2. Bademovo ulje
3. Ulje avokada
4. Lešnik, badem
5. Maslinovo ulje, masline
6. Susamovo ulje, susam
7. Žumanca
Za danas toliko, pa ću u drugim temama da obradim pitanje holesterola, cis i trans masti, kao i dosta drugih stvari"

HOLESTEROL
"Šta je holeterol, zašto nama je bitan i mitovi u vezi njega na današnjem rasporedu.
Mislim da je ovo jedna od zanimljivijih tema i da treba poseban tekst da se pozabavi holesterolom i uopšte mitovima koji kruže u vezi njega. Pa da počnemo.
Holesterol u organizmu predstavlja sterol, lipidni molekul čija je uloga da:
1. gradi i održava ćelijske membrane
2. unutarćelijski transport
3. stvaranje hormona u organizmu (testosteron, estrogen, progesterona itd)
4. digestija (stvara žuč u jetri i na taj način pomaže pri apsorbciji hrane koje jedemo, pre svega iz masti)
5. transport vitamina E; D, K.
Holesterol u organizam stiže na dva načina (endogeno i egzogeno) Odnosno proizvodnja unutar tela tj jetre i putem hrane koje unosimo. Od ukupne količine, velika većina holesterola STVARA NAŠE TELO. Kada se holesterol stvori on se vezuje za proteine i stvarajući lipoprotein odlazi do ćelije. Holesterol je nerastvorljiv u vodi, zato mu je i potrebna veza sa proteinom. E sad, ovi lipoproteini se dele po gustini i postoje:
1. VLDL - lipoprotein veoma male gustine
2. IDL - lipopretin srednje gustine
3. LDL - lipoprotein male gustine
4. HDL - lipoprotein velike gustine
Nas u ovom momentu najviše interesuju LDL i HDL. Posebno u pogledu rizika od srčanog oboljenja. Naime. HDL važi za dobar holesterol, a LDL za loš. Po tome nama bi najviše odgovaralo da imamo što više HDL a što manje LDL? Da li je zaista tako sutra u nastavku"

"Juče smo napravili uvod u holesterol opisali šta je, njegovu ulogu u organizmu, pomalo detalja o hdl i ldl, a danas bih da napišem nešto malo o odnosu hdl i ldl i opasnosti od srčanog oboljenja. Tj razbijanje još jednog mita.
Naime, dosta je zabluda oko veze holesterola i zdravlja i šta visok holesterol u stvari predstavlja. Rekli smo juče da bi po teoriji bilo idealno da imate visok hdl i nizak ldl i da su vam rizici od srčanog oboljenja minimizirani. MeĂ°utim to baš i nije tako. U nekolicini ispitivanja pokazalo se da čovek može da ima prekomernu telesnu kilažu, visok nivo triglicerida, loše zdravlje generalno, a DOBRE nivoe holesterola. Razlog ovome je sledeći: ovi ljudi imaju dosta inflamacijskih proteina na površini hdl holesterola i oni povećavaju rizik od srčanog oboljenja.
Neki od mitova vezanih za holesterol su sledeći:
1. Jesti hranu bogatu holesterolom npr jaja, povećava vaš holesterol. - To je velika greška, jer prvo i osnovno jeste da je holesterol autoregulativan! Prevod - ako ga jedete više, telo prozivodi manje.
2. Visok nivo LDL holesterola stavlja vas u opasnu zonu od srčanog oboljenja. - Visok nivo šećera u krvi i triglicerida su veći preduslovi za srčano oboljenje.
Ovo je ukratko za danas, pa bih sledeći put se okrenuo malo na trigliceride i onda konačno da idemo ka ishrani."

TRIGLICERIDI
"Idemo poslednji za ovu nedelju.
Danas bih napisao koju rečenicu o trigliceridima, jer su mnogo bitni po naše zdravlje. Šta su, da li zavise samo od unosa masti, u narednim redovima.
Trigliceridi su glavni oblik u kojem se masti nalaze u organizmu. Trigliceridi predstavljaju tri masne kiseline prikačene za glicerol. Visoki nivoi triglicerida predstavljaju opasnost po srčani napad i oboljenje kardiovaskularnog sistema. U ovom slučaju nije samo opasno da li su vam trigliceridi povećani već odnos izmedju istih i HDL -a. Uzmite svoje nalaze, pogledajte u kom su odnosu trigliceridi i hdl. Ako je odnos veći od 3:1 u koristi triglicerida, onda je situacija opasnija. Ta osoba je isnulinski rezistentna, a onda se opet vraćamo na insulinsku osetljivost i kako loša može da izaziva kardiovaskularne problem. Sve je povezano.
E sad, da li su masti krivi za trigliceride? Ne. Šećeri su. Jedan od glavnih uzorka lošeg odnosa triglicerida i hdl, jesu šećeri tj ishrana siromašna mastima. ogično objašnjenje ide iz ovoga. Mi kroz masti unosimo trigliceride ali i HDL, ako nam se ishrana bazira na šećerima, hdl-a nema tu, što povećava odnos od gore u korsit triglicerida.
Ne izbegavajte masti "

Ovo je Bukas pisao ako se ne varam? Sve u svemu, jako lepo i korisno ukratko opisano...

Glavni problem sa uljima je njihova industrijska obrada...

Evo jednog lepog teksta na tu temu...

"Već dugo nas bombarduju pričama kako će ulje izgoreti i postati kancerogeno ako ne uzmemo „stabilna“ industrijska ulja za kuvanje koja trpe visoke temperature. Pričaju i da će nam nam maslac i mast izazvati probleme sa srcem. I pričaju da vanzemaljci posećuju Rtanj.

Jedno od najbesmislenijih ubeĂ°ivanja da se kupe industrijska biljna ulja je bio mini-mjuzikl o rafinisanom suncokretovom ulju:  „Kvalitetno, bez holesterola… ovim zejtinom svoga dragog čuvam…“

Namirnica biljnog porekla nikako ne može da ima holesterol pa je veličanje ove činjenice u reklami smisleno isto koliko bi bilo smisleno da date oglas lične prirode u kome bi sebe nahvalili rečima: „Znam da dišem“.

Kod ljudi je prisutan i paničan i neopravdan strah od holesterola, a istovremeno se ne udubljuju previše u poruke koje im se svakodnevno serviraju u EPP blokovima, niti se te poruke dalje istražuju. Oni srećniji jednostavno promene kanal.

Ipak, u kontekstu (ne)informisanosti ciljne grupe, ova reklama je bila jako efikasna. Na kraju reklame, nastavili smo da unosimo rafinisano suncokretovo ulje u svoje kuhinje, što je i bio cilj onoga ko je reklamu platio. Ulja koja se danas najčešće koriste u kuhinji su bez dileme polinezasićena rafinisana biljna ulja. To su ujedno i najjeftinija i najnekvalitetnija ulja.

Na žalost, još jednom će se portvrditi ono što svi mi znamo – koliko para, toliko i muzike.

Uputstvo za izbor i kupovinu: vrste ulja i razlike izmeĂ°u njih

Trebalo da vas ozbiljno zanima da upoznate svoje zejtine. Svi su oni mešavina zasićenih, mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina u različitim procentima i u skladu sa tim se ne ponašaju isto – ni na temperaturama ni prema našem organizmu.

80% u margarinu je u crvenoj boji jer se pola odnosi na opasne trans masti (delimično hidrogenizoano biljno ulje).



Ono o čemu treba da se razmišlja dok se gleda ova tabela je sledeće:

1) Sva industrijska biljna ulja (na čelu sa suncokretovim i sojinim) su pretežno polinezasićena. Što je ulje više nezasićeno, to ono više oksidira – ili prostim rečima užegne i pokvari se mnogo pre konzumacije. Na kvarenje najviše utiče temperatura i svetlost. Od takvog ulja treba da se branimo i štitimo antioksidansima. Mi danas ne unosimo dovoljno antioksidanasa, jer današnja ishrana ne obiluje antioksidansima već anti-zdravljansima, a živimo na uljima koja stvaraju slobodne radikale.

2) Do skoro nismo ni jeli ovolike količine polinezasićenih ulja. Suncokretovo, kukuruzno i sojino ulje su novotarije koje do skoro nisu ni postojale. Ova ulja su jeftina i masovno se proizvode. TakoĂ°e su i neukusna u odnosu na tradicionalne masti koje su se oduvek i koristile, maslac i maslinovo ulje, pa je bilo potrebno i dosta ubeĂ°ivanja da se novotarija prihvati. Uspelo je na kraju.

3) Do pre samo 60-ak godina, jeli smo prvenstveno ulja koja su bila zasićena i monozasićena. Sada nam preporučuju isključivo ulja koja su počela da se koriste onih godina kada je moj tata roĂ°en. Od polinezasičenih ulja potrebne su nam samo male količine omega-3 i omega-6. Njih moramo da unesemo hranom i trebaju nam u jednakim količinama. Ne trebaju nam tolike količine polinezasićenih omega-6 masti, jer pre sojinog i suncokretovog ulja omega-6 smo dobijali samo iz žitarica i smenki, u mnogo manjim količinama od onih koje unosimo danas.

4) Sa ovakvim izborom ulja (a sva polinezasićena iz tabele su izvori omega-6), mi smo „prepunjeni“ Omega-6 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline su u našoj ishrani ostale samo u tragovima. Nedovoljno.

5) Dodajte ovome i činjenicu da smo ubeĂ°eni i da ishrana treba da nam se bazira na žitaricama. Eto nama još omega-6 ulja iz samih žitarica i daljeg remećenja balansa izmeĂ°u ovih esencijalnih masti.

Kako stati na put poli-preterivanju?
Tako što ćemo koristiti više zasićenih i mononezasićenih ulja, koja su nam bili prirodna hrana do pre 60-ak godina.

Ali, sa mastima životinjskog porekla danas imamo dodatni problem: pošto se štetne materije i toksini nakupljaju u mastima (i kod čoveka i kod životinja), životinjske masti od životinja koje su prirodno gajene su prirodna i dobra hrana. Masti industrijski gajenih životinja mogu da budu opasne i štetne. 

U današnje vreme:

Ni vernici u posledice učenja Ancela Keys-a da nas holesterol ubija i da su polinezasićene masti dobre, nisu više sigurni u to na koji način su „njihova“ ulja proizvedena i da li su isceĂ°ena iz neke GMO žitarice ili žitarice pune pesticida
Ni oni koji više ne veruju u holesterolske mitove i smatraju da treba koriste zasićene masti ne mogu da doĂ°u do kvalitetnih masti tako lako
Zaključak je da u šta god verovali – svi imamo problem sa kvalitetom naših masti i ulja. I zajedno imamo univerzalno rešenje:

Izbacite iz upotrebe rafinisana polinezasićena ulja.

Smanjite količinu svih nestabilnih polinezasićenih ulja.

Smanjite količine omega-6 masnih kiselina.

Za kvalitet ćemo se možda nekako i snaći.

Da li sme da se kuva i prži na maslinovom ulju?
Pošto su nas ubeĂ°ivali da je margarin zdrav, ubacili smo ga u testa i kolače i uključili rernu na 180-220 stepeni. Margarin je sve vreme trpeo temperaturu do samo 155 stepeni. Oko toga se ne vode diskusije. Ali se vode oko kuvanja na maslinovom ulju :)

Pitali ste se puno puta da li sme da se kuva na maslinovom ulju?

Da, sme! Jer maslinovo ulje podnosi temperaturu od 190 stepeni. Tačka dimljenja maslinovog ulja (smoking point) ) je za 35 stepeni veća od tog istog margarina i za istih 35 manja od suncokretovog ulja.

Da se vratim na početak teksta: ulje od semenki grožĂ°a je polinezasićeno. Ima samo oko 1% omega-3 masnih kiselina što ga čini nikakvim izvorom istih. Skupo je. I ima „smoking point“ samo 26 stepeni veći od maslinovog ulja. Ja ne bih dala pare za njega.

Ostaje nam još problem merenja temperature šporeta. U razgovorima se uvek čuje da supa ključa na „velikoj trojci“,  a podgrevamo na „maloj dvojci“. Kako da znamo temperaturu na kojoj tačno kuvamo ako nemamo one male „toplomere za profesionalne kuvare“ koji se ubacuju u šerpe i lonce?

Znaćemo odokativno, a „odokativno“ je bio i ostao dobar univerzalni odgovor na većinu pitanja u kuhinji.

Prave temperature na ringlama, teško možemo da izmerimo jer će zavisiti od tipa ringle, veličine šerpe i onog što je u njoj. Ako su temperature u fritezi za prženje u dubokom ulju  izmeĂ°u 175 i 190 stepeni, možda je lako da se proceni samo šta je niža temperatura od one potrebne za prženje u dubokom ulju. Jednostavno, kad god imate dilemu smanjite temperaturu. Ili pustite jednom namerno ulje da izgori i upoznajte dobro taj „miris“ – sa ciljem da ga više nikada ne osetite :)

Frižiderski test: kako da znate da li je vaše maslinovo ulje pravo?
Žale se ljudi da maslinovo ulje prodaju izmešano sa suncokretovim i sojinim uljem. Što je tačno. Procena prevare može da se odradi lako:   otvorite vrata frižidera i pošaljite flašu svog maslinovog ulja na zimovanje :)

Zasićene masti su čvrste u frižideru.
Mononezasićene su čvrste, ali manje („polučvrste“ je možda reč koju tražim?)
Polinezasićene su uvek tečne.
Vidite u tabeli da je maslinovo ulje oko 70% mononezasićeno, a da je suncokretovo ulje oko 70% polinezasićeno. Jasno je kako treba da se ponašaju na niskim temperaturama :)

Pravo devičansko (hladno ceĂ°eno) maslinovo ulje treba da očvrsne u frižideru.

Ne može da bude „jako čvrsto“ koliko može mast ili maslac, ali ne sme nikako i ni pod kojim uslovima da ostane pretežno tečno. Kada se završi sa ekspermentom, izvadite to ulje iz frižidera. Maslinovo ulje ne treba čuvati u frižideru, ali ga treba kupovati u tamnim flašama.

Što je ulje nezasićenije, to više oksidira. Znate i sami kako avokado potamni kada se iseče, zato što sadrži najviše mononezasićenih ulja, dok sveži kokos u istoj situaciji neće reagovati na ovaj način, jer sadrži najviše zasićenih ulja.

Zaštitite mononezasićena ulja od svetlosti! Devičansko (hladno ceĂ°eno) maslinovo ulje se čuva u tamnoj papirnatoj kesi.

Pošto je suncokretovo ulje pretežno polinezasićeno, da li sada vidite koja je budalaština to što suncokretovo ulje ima providnu plastičnu ambalažu?

P.S. Ako ste kupili devičansko maslinovo ulje koje je ostalo tečno u frižideru, budite tako dobri i pričajte svima koje poznajete o kom se brendu radi!
"
Sačuvana
Gym Hater
Redovan član
****
Van mreže Van mreže

Poruke: 641


« Odgovor #12 poslato: Maj 23, 2015, 08:48:00 posle podne »

Ja sam koristio orahe dok je bilo, čim ih bude opet idem da nakupim što više. To je najjeftinija opcija jer ih ima svugde(ko živi u selu)  ;D
Hahahahahaha moj covek. :D

Funta ja bih ti savetovao da se manes suncokreta ili njegovog ulja, a ti mozes da radis sta hoces naravno...
Ulje ne koristim. Suncokret ispred doma sa drugovima, drugaricama, kad je bleja, ali mogu i to da batalim, nije problem...

Ako vec ne jedes nemoj ni da pocinjes. :) Imas tri vrste ulja mono,poli i zasicene. masti iz maslinovog ulja ti spadaju u mono a to tvoje je mono/poli kombinacija. Dok su ti zumanca zasicena. Nije to nista katastrofa kad stavis kap dve ko stavlja, nego generalno nevalja kad neko sve przi u fritezi ili pohuje sve zivo. A kad stavis kap na tiganj da ne zalepi to apsolutno nista. :)

Evo ti ovde imas tekst lik napisao. Cita o tim stvarima i pravi ishrane da masti budu visoko koliko sam svatio pa je opisao koje gde spadaju i benefite od istih pa vidi ako te interesuje :)

"Ponedeljak idemo dalje. Naime, prošli put sam govorio nešto o mastima u nama, a sad da kažem nešto o mastima koje unosimo u sebe.
Masti se dele na zasićene i nezasićene. Nezasićene se dalje dele na polinezasićene i mononezasićene. Da opišem pojedinačno ukratko.
Zasićene - Važile su za veliko zlo, meĂ°utim u novije vreme i novije studije pokazuju koliko ove masti imaju veliku važnost za nas. Novije studije su dokazale da zasićene masti nemaju uticaj na oboljenje srca i kardiovaskularnog sistema, čak imaju poztiivan uticaj na oba. TakoĂ°e, dokazano je da imaju veliki benefit za jačanje imuniteta samih ćelija i da im pomažu u bržoj reparaciji.
Mononezasićene - To su masti koje sadrže jednu nezasićenu karbon vezu u molekulu. Uglavnom se nalaze u tečnom stanju, tj namirnice sa njihovim visokim udelom. Dobre su za smanjenje lošeg holesterola, smanjenje rizika od srčanog oboljenja, povećanje insulinske osetljivosti, i drugi benefiti.
Polinezasićene - To su masti koje sadrže više nezasićenih karbon veza u molekulu. Nalaze se i u tečnim i čvrstim oblicima, odnosno namirnice sa njihovim velikim udelom. Kao i monozasićene, smanjuju loš holesterol, smanjuju rizik od srčanog oboljenja itd.
Ovo je ukratko od vrstama masti. U sledećem tekstu bih se bavio razlikama izmedju cis i trans masti, holesterolu, koje namirnice imaju masti koje nam trebaju itd."

"Juče sam ukratko rekao koje masti imamo i neke od razlika, danas malo detaljnije o svemu.
Prvo da krenemo od namirnica i gde ima kojih masti više.
Zasićene - zasićenih masti najviše imamo u sledecim namirnicama:
1. Kokosovo ulje
2. Ulje crvene palme
3. Maslac
4. Životinjske masti
5. Sirevi
6. Orašasti plodovi, brazilski orah pre svega
7. Žumanca
Polinezasićene masti -
1. Ulje konoplje
2. Ulje šafranike
3. Laneno ulje
4. Ulje koštica grožĂ°a
5. Losos
6. Haringa
7. Orasi
8. Kikiriki puter
Mononezasićene masti -
1. Ulje makadamije
2. Bademovo ulje
3. Ulje avokada
4. Lešnik, badem
5. Maslinovo ulje, masline
6. Susamovo ulje, susam
7. Žumanca
Za danas toliko, pa ću u drugim temama da obradim pitanje holesterola, cis i trans masti, kao i dosta drugih stvari"

HOLESTEROL
"Šta je holeterol, zašto nama je bitan i mitovi u vezi njega na današnjem rasporedu.
Mislim da je ovo jedna od zanimljivijih tema i da treba poseban tekst da se pozabavi holesterolom i uopšte mitovima koji kruže u vezi njega. Pa da počnemo.
Holesterol u organizmu predstavlja sterol, lipidni molekul čija je uloga da:
1. gradi i održava ćelijske membrane
2. unutarćelijski transport
3. stvaranje hormona u organizmu (testosteron, estrogen, progesterona itd)
4. digestija (stvara žuč u jetri i na taj način pomaže pri apsorbciji hrane koje jedemo, pre svega iz masti)
5. transport vitamina E; D, K.
Holesterol u organizam stiže na dva načina (endogeno i egzogeno) Odnosno proizvodnja unutar tela tj jetre i putem hrane koje unosimo. Od ukupne količine, velika većina holesterola STVARA NAŠE TELO. Kada se holesterol stvori on se vezuje za proteine i stvarajući lipoprotein odlazi do ćelije. Holesterol je nerastvorljiv u vodi, zato mu je i potrebna veza sa proteinom. E sad, ovi lipoproteini se dele po gustini i postoje:
1. VLDL - lipoprotein veoma male gustine
2. IDL - lipopretin srednje gustine
3. LDL - lipoprotein male gustine
4. HDL - lipoprotein velike gustine
Nas u ovom momentu najviše interesuju LDL i HDL. Posebno u pogledu rizika od srčanog oboljenja. Naime. HDL važi za dobar holesterol, a LDL za loš. Po tome nama bi najviše odgovaralo da imamo što više HDL a što manje LDL? Da li je zaista tako sutra u nastavku"

"Juče smo napravili uvod u holesterol opisali šta je, njegovu ulogu u organizmu, pomalo detalja o hdl i ldl, a danas bih da napišem nešto malo o odnosu hdl i ldl i opasnosti od srčanog oboljenja. Tj razbijanje još jednog mita.
Naime, dosta je zabluda oko veze holesterola i zdravlja i šta visok holesterol u stvari predstavlja. Rekli smo juče da bi po teoriji bilo idealno da imate visok hdl i nizak ldl i da su vam rizici od srčanog oboljenja minimizirani. MeĂ°utim to baš i nije tako. U nekolicini ispitivanja pokazalo se da čovek može da ima prekomernu telesnu kilažu, visok nivo triglicerida, loše zdravlje generalno, a DOBRE nivoe holesterola. Razlog ovome je sledeći: ovi ljudi imaju dosta inflamacijskih proteina na površini hdl holesterola i oni povećavaju rizik od srčanog oboljenja.
Neki od mitova vezanih za holesterol su sledeći:
1. Jesti hranu bogatu holesterolom npr jaja, povećava vaš holesterol. - To je velika greška, jer prvo i osnovno jeste da je holesterol autoregulativan! Prevod - ako ga jedete više, telo prozivodi manje.
2. Visok nivo LDL holesterola stavlja vas u opasnu zonu od srčanog oboljenja. - Visok nivo šećera u krvi i triglicerida su veći preduslovi za srčano oboljenje.
Ovo je ukratko za danas, pa bih sledeći put se okrenuo malo na trigliceride i onda konačno da idemo ka ishrani."

TRIGLICERIDI
"Idemo poslednji za ovu nedelju.
Danas bih napisao koju rečenicu o trigliceridima, jer su mnogo bitni po naše zdravlje. Šta su, da li zavise samo od unosa masti, u narednim redovima.
Trigliceridi su glavni oblik u kojem se masti nalaze u organizmu. Trigliceridi predstavljaju tri masne kiseline prikačene za glicerol. Visoki nivoi triglicerida predstavljaju opasnost po srčani napad i oboljenje kardiovaskularnog sistema. U ovom slučaju nije samo opasno da li su vam trigliceridi povećani već odnos izmedju istih i HDL -a. Uzmite svoje nalaze, pogledajte u kom su odnosu trigliceridi i hdl. Ako je odnos veći od 3:1 u koristi triglicerida, onda je situacija opasnija. Ta osoba je isnulinski rezistentna, a onda se opet vraćamo na insulinsku osetljivost i kako loša može da izaziva kardiovaskularne problem. Sve je povezano.
E sad, da li su masti krivi za trigliceride? Ne. Šećeri su. Jedan od glavnih uzorka lošeg odnosa triglicerida i hdl, jesu šećeri tj ishrana siromašna mastima. ogično objašnjenje ide iz ovoga. Mi kroz masti unosimo trigliceride ali i HDL, ako nam se ishrana bazira na šećerima, hdl-a nema tu, što povećava odnos od gore u korsit triglicerida.
Ne izbegavajte masti "
« Poslednja izmena: Maj 23, 2015, 08:52:11 posle podne od strane Gym Hater » Sačuvana
Miletić Dušan
Global Moderator
Top poster
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 16687


« Odgovor #11 poslato: Maj 23, 2015, 07:50:51 posle podne »

Ja sam koristio orahe dok je bilo, čim ih bude opet idem da nakupim što više. To je najjeftinija opcija jer ih ima svugde(ko živi u selu)  ;D
Na selu najjeftinija, a u gradu možda i najskuplja opcija :D
Sačuvana
Funtunjerović Ivan
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1246


Say no to racism!

« Odgovor #10 poslato: Maj 23, 2015, 07:41:44 posle podne »

Ja sam koristio orahe dok je bilo, čim ih bude opet idem da nakupim što više. To je najjeftinija opcija jer ih ima svugde(ko živi u selu)  ;D
Hahahahahaha moj covek. :D

Funta ja bih ti savetovao da se manes suncokreta ili njegovog ulja, a ti mozes da radis sta hoces naravno...
Ulje ne koristim. Suncokret ispred doma sa drugovima, drugaricama, kad je bleja, ali mogu i to da batalim, nije problem...
Sačuvana
-Some people are so poor, all they have is money.
-If you don't live for something, you'll die for nothing.
-Life is hard, but so beautiful.
-Sometimes the hardest thing and the right thing are the same.
-Believe in yourself.
zile 018
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 204


SUCCESS - how bad do you want it?

« Odgovor #9 poslato: Maj 23, 2015, 07:26:35 posle podne »

Zumanca broj 1, kupujem sirovi kikiriki pa ga ispecem bez soli, avokado sam kupovao jedno vreme, moracu da pocnem ponovo da uzimam, extra stvar zivota mi :D
Vec duze vreme sam na low carb, MASTI mi glavni izvor energije, UH samo po malo pre i posle treninga.

Sačuvana
“Whether you think you can, or you think you can't--you're right.”  -Henry Ford
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #8 poslato: Maj 23, 2015, 05:53:30 posle podne »

Ja sam koristio orahe dok je bilo, čim ih bude opet idem da nakupim što više. To je najjeftinija opcija jer ih ima svugde(ko živi u selu)  ;D
Hahahahahaha moj covek. :D

Funta ja bih ti savetovao da se manes suncokreta ili njegovog ulja, a ti mozes da radis sta hoces naravno...
Sačuvana
Panta rei, panta res.
Funtunjerović Ivan
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1246


Say no to racism!

« Odgovor #7 poslato: Maj 23, 2015, 05:43:26 posle podne »

A kako to da je suncokretovo ulje-nezdrava mast, suncokret semenke-zdrava? Sveze ulje, ne przeno.
Sačuvana
-Some people are so poor, all they have is money.
-If you don't live for something, you'll die for nothing.
-Life is hard, but so beautiful.
-Sometimes the hardest thing and the right thing are the same.
-Believe in yourself.
boky95
Aktivan član
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 807


« Odgovor #6 poslato: Maj 23, 2015, 05:30:16 posle podne »

Ja sam koristio orahe dok je bilo, čim ih bude opet idem da nakupim što više. To je najjeftinija opcija jer ih ima svugde(ko živi u selu)  ;D
Sačuvana
Registruj se na Limundo preko ovog linka da i ja zaradim neku kintu:
www.limundo.com/ref/Magnum953
Funtunjerović Ivan
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1246


Say no to racism!

« Odgovor #5 poslato: Maj 23, 2015, 01:57:07 posle podne »

Zumanca, suncokret, kikiriki.
Sačuvana
-Some people are so poor, all they have is money.
-If you don't live for something, you'll die for nothing.
-Life is hard, but so beautiful.
-Sometimes the hardest thing and the right thing are the same.
-Believe in yourself.
Cvetko
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1820


« Odgovor #4 poslato: Maj 22, 2015, 06:28:36 posle podne »

Kikiriki i jaja najjeftiniji izvori, a kad se ima para onda i bademi i naravno maslinovo u salate
Sačuvana
Miletić Dušan
Global Moderator
Top poster
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 16687


« Odgovor #3 poslato: Maj 22, 2015, 06:23:32 posle podne »

Ja sam do sad stalno kupovao neslani kikiriki, nekako mi se činio najpovoljniji ali mi dosadio.
Sačuvana
belgrade style
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1203


« Odgovor #2 poslato: Maj 22, 2015, 06:19:00 posle podne »

Zumanca, kikiriki i maslinovo. 1kg kikirikija u Metrou 300din.
Sačuvana
Stranice: [1] 2 Idi gore Pošalji ovu temu Štampaj 
« prethodna tema sledeća tema »
 

SMF 2.0.19 | SMF © 2017, Simple Machines | Supported by | | Buttons by Andrea
Stranica je napravljena za 0.103 sekundi sa 17 upita.