TELEFON: 021/820-555, 062/111-0-999, MAIL: info@pansport.eu

PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA

Statistike foruma
Statistike foruma 395109 Teme od strane 25006 Članovi Poslednji član: Vlad77

User Info
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
April 23, 2024, 01:52:03 posle podne
Napredna pretraga
Vesti
DOBRODOŠLI na PANSPORT FORUM!

WWW.PANSPORT.EU
Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija PRODAVNICA
*
 |   |   | 
« prethodna tema sledeća tema »
Stranice: [1] Idi dole Pošalji ovu temu Štampaj
Autor Tema: O misicima - za ljubitelje fitnessa  (Pročitano 2188 puta)
MightyMO
PANSPORT TEAM NOVI SAD
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 11500


Success comes before work only in the dictionary.

« Odgovor #1 poslato: Mart 03, 2008, 11:12:21 pre podne »

Ovo je jedan lep clanak jednog cenjenog profesora i verujem da ce zanimati ljubitelje fitnessa koji zele da nauce nesto vise.

Misicno vlakno, pojedinacno, sastavljeno je od blokova tzv sacromera. Svaki sacromer je izgradjen od dva proteina i to myosin (debljine oko 15 nanomilimetara) i actin (debljine od oko 5 nm) - 1 nm je hiljaditi deo milimetra. U jednom misicnom vlaknu moze biti na stotine sacromera (za nass primer broj nije vazan) koji su izmedju sebe podeljeni tamnom Z linijom. Sredina svakog sacromera je nazvana H zona. Kada nervni impuls iz kore velikog mozga dodje do svakog pojedinacnog sarcomera inicira sledece. Najpre se energetska materija ATP hemijskom reakcijom razgradi na ADP + fosfat (phosphate) jona i tom prilikom se oslobodi energija. Inicirani tom energijom actin i myosin stupaju u akciju privlace Z linije i samim tim suzavaju H zonu. Tako nastaje pojedinacna kontrakcija. Kontrakcija moze biti koncentricna (misic savladjuje silu), ekscentricna (misic se opire sili) i izometrijska ( sila je u ravnotezi). Postoji i isotonicna kontrakcija. Dok se prve tri kontrakcije odnose na duzinu misica ova se bazira na tonusu - isotonic znaci isti tonus.

Udruzivanjem vise misicnih vlakana dobijamo misice. Oni mogu imati razlicite oblike najcesce u zavisnosti od funkcije (vretenast, perast, skoljkast, kvadratni itd). Posto misicna kontrakcija moze biti ili maksimalna ili je nema uopste, kako onda odredjujemo kojom cemo snagom upotrebiti misic? Na primer necemo upotrebiti istu snagu za podizanje pera ili cekica. To se odredjuje tako sto samo odredjeni broj misicnih vlakana stupa u akciju dok preostali deo vlakana u istom misicu miruje. Broj aktiviranih vlakana odredjuje centar u kori velikog mozga na osnovu predhodnog iskustva sacuvanog u memoriji. Kada misic miruje tonus se odrzava na taj nacin sto je odredjeni broj vlakana u misicu pod stalnim naponom. Kad se ta vlakna zamore ulogu preuzima drugi snop vlakana i ciklus se nastavlja.

Postoje dva tipa misicnih vlakana i to spora (tip I) i brza (tip II). Spora vlakna proizvode energiju uz pomoc kiseonika, otporna su na zamaranje i preovladjuju u misicima koji su odgovorni za odrzavanje balansa. Brza vlakna su bogata glikogenom (hemijskim putem se razlaze na glukozu uz oslobadjanje energije i taj se proces zove glikogenoliza), brzo se umaraju zbog nemogucnosti proizvodnje energije na duze i preovladjuju u misicima koji su odgovorni za brze pokrete. Svaki misic je sastavljen i od sporih i od brzih vlakana. Taj odnos je odredjen genima. Odredjenim tipom vezbanja brza vlakna mogu postati spora. Spora vlakna nikad ne mogu postati brza. Misic moze da generise dve vrste sila i to jacinu i snagu. Jacinu misica mozemo razviti vezbanjem do neslucenih granica (bodybilding) dok snagu mozemo razviti do 15%. Jacinu upotrebljavamo kad dizemo nesto a snagu za skokove, trcanja, bacanja i sl.

Misic moze samo da vuce tj. da se skracuje i to samo u pravcu sile. Kada sila ima pravac ukoso na osu misica tada u akciju stupaju najmanje dva susedna misica. Primer: kada stojimo uspravno i zelimo da bocno podignemo ruku do visine ramena to ce uraditi misic deltoid i to srednji deo. Ako zelimo da istu ruku podignemo ukoso napred onda u akciju stupaju i prednji i srednji deo deltoida.
Sačuvana
Stranice: [1] Idi gore Pošalji ovu temu Štampaj 
« prethodna tema sledeća tema »
 

SMF 2.0.19 | SMF © 2017, Simple Machines | Supported by | | Buttons by Andrea
Stranica je napravljena za 0.1 sekundi sa 17 upita.