TELEFON: 021/820-555, 062/111-0-999, MAIL: info@pansport.eu

PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA

Statistike foruma
Statistike foruma 395189 Teme od strane 25007 Članovi Poslednji član: mileddd

User Info
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
April 27, 2024, 11:58:11 posle podne
Napredna pretraga
Vesti
DOBRODOŠLI na PANSPORT FORUM!

WWW.PANSPORT.EU
Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija PRODAVNICA
*
 |   |   | 
« prethodna tema sledeća tema »
Stranice: 1 [2] 3 Idi dole Pošalji ovu temu Štampaj
Autor Tema: Soja je za t'rdove  (Pročitano 10021 puta)
BBBbbb
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1178


Jusqu'ici tout va bien…

« Odgovor #22 poslato: Avgust 14, 2010, 09:26:43 posle podne »

Ma nisam mislio na kikiriki zbog masti, on je zbog tih masti super, i ja ga krkam, pa skoro svaki dan. Nego njegovi proteini su bas niske bioloske vrednosti, a UH su mu ok, nema secera. Nemoj samo da cepas onaj przeni presoljeni kikiriki.

A to da smo dobili nije moguce, osim ako nam nisu greskom uvalili, jer je to zabranjeno u nasoj zemlji.
Sačuvana
deni12
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 159


« Odgovor #21 poslato: Avgust 14, 2010, 08:04:40 posle podne »

Slazem se da od soje ima neke koristi, ona je koliko znam po AK sastavu najbliza mesu i sigurno da ce se iskoristiti, ali ne kao meso i ne treba je koristiti kao zamenu ako hoces misicnu masu, moze kao dodatak. To sa gen. mod. je stara prica i jedna retko pametna stvar je sto nasa zemlja prepisuje propise o hrani i zabranjenim supstancama od EU, a ona je mozda i najstrozija na svetu po tom pitanju. Tako da tesko da ces nabasati na takvu soju. Naravno da mozes i na to naleteti, kao sto mozes i na brazilsku piletinu ako ne pazis gde kupujes i gledas samo cenu.

Soja je svojevremeno bila hit, posebno za zdravu ishranu, i imas gomilu ljudi koji se kunu u nju kao izvor proteina i to su uglavnom osobe koje drze do neke slim gradje, pa po mom misljenju ako njima nije nista onda ni tebi od nekog normalnog konzumiranja nece biti nista od ovih navedenih stetnih stvari. 

P.S. E od tog proteina iz kikirikija se neces usreciti i ako racunas dnevni unos proteina nemoj uracunavati taj iz kikirikija.


Kad god neko pomene kikiriki,svi odmah "uuuu,on je los,umastices se,itd.,itd.," Alo legende,ako neko spomene kikiriki,nece ga jesti 24/7,365 dana u godini. U mom slucaju je da bar kad ponovo krenem da vezbam,pojedem dnevno 100 gr kikirikija.
Ne vidim problem u njemu.


A za soju,pa izbegavam je. Jer vise ne znam ni sta je istina,ni sta je laz,i ne bih da rizikujem. Kad sam bio mali,jeo sam ono,na meru 100 gr,a ponekad i one odreske,dobri su :)

Pazi,kazes da ima sanse da se nabasa na GMO soju,e to je vec alarmantno. Znam da je ima u Srbiji,ne znam da li ste culi vest,stara je inace,da smo na poklon dobili 50.000 tona GMO soje?


Sačuvana
BBBbbb
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1178


Jusqu'ici tout va bien…

« Odgovor #20 poslato: Avgust 14, 2010, 06:47:56 posle podne »

Slazem se da od soje ima neke koristi, ona je koliko znam po AK sastavu najbliza mesu i sigurno da ce se iskoristiti, ali ne kao meso i ne treba je koristiti kao zamenu ako hoces misicnu masu, moze kao dodatak. To sa gen. mod. je stara prica i jedna retko pametna stvar je sto nasa zemlja prepisuje propise o hrani i zabranjenim supstancama od EU, a ona je mozda i najstrozija na svetu po tom pitanju. Tako da tesko da ces nabasati na takvu soju. Naravno da mozes i na to naleteti, kao sto mozes i na brazilsku piletinu ako ne pazis gde kupujes i gledas samo cenu.

Soja je svojevremeno bila hit, posebno za zdravu ishranu, i imas gomilu ljudi koji se kunu u nju kao izvor proteina i to su uglavnom osobe koje drze do neke slim gradje, pa po mom misljenju ako njima nije nista onda ni tebi od nekog normalnog konzumiranja nece biti nista od ovih navedenih stetnih stvari. 

P.S. E od tog proteina iz kikirikija se neces usreciti i ako racunas dnevni unos proteina nemoj uracunavati taj iz kikirikija.
Sačuvana
deni12
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 159


« Odgovor #19 poslato: Avgust 14, 2010, 06:09:33 posle podne »

I,jel soja dobra ili losa na kraju?

Ma zavisi za sta je uzimas. Ona nije izbor za misicnu masu, vec proteini zivitinjskog porekla. Ako se razmisljas da li da je unosis u normalnoj ishrani zbog dolenavedenih stetnih dejstava ne brini. Valjda si dosad naleteo na hiljade tekstova koji govore o stetnosti i korisnim dejstvima raznih namernica koje mnogi koriste u redovnoj ishrani. Tako da ako je ne jedes mnogo nije problem.

Da nije problem ako je ne jedeš previše - stoji.
Da nije mass builder - greška. Možda nije najbolji, ali jeste svakako. Protein je protein - dakle lanac AK koji se lepo iseče na sastavne delove kada ga svariš.
Životinjski proteini (ako mislimo na meso ili baby food - mleko, jaja) imaju savršen odnos AK, jer je meso ono što mi baš i hoćemo da pravimo - a koka i krava su ovalbumin i kazein smislile da njihovi mladunci mogu da se razviju vrlo brzo.
Soja je jako bogata proteinima. Iako možda nema savršenu garnituru AK, svakako je ekonomičan izvor koga dodati nekom celokupnom izvoru ne može biti na odmet.
AK je AK iz čijeg god proteina je isekli.


@deni12
"satanistička filozofija ne mari za prirodne (božje) zakone "
A šta je sa budistima? :P


Upravo tako,AK je AK iz čijeg god proteina je isekli. Ali soja bate,ne bih je jeo,mada sam je grickao kao mali. Elem,kikiriki je zakon. Dobre masti,uh i proteini. Milina,ali ne preterivati ;)
Sačuvana
Biochemo
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2340


« Odgovor #18 poslato: Avgust 14, 2010, 05:54:18 posle podne »

I,jel soja dobra ili losa na kraju?

Ma zavisi za sta je uzimas. Ona nije izbor za misicnu masu, vec proteini zivitinjskog porekla. Ako se razmisljas da li da je unosis u normalnoj ishrani zbog dolenavedenih stetnih dejstava ne brini. Valjda si dosad naleteo na hiljade tekstova koji govore o stetnosti i korisnim dejstvima raznih namernica koje mnogi koriste u redovnoj ishrani. Tako da ako je ne jedes mnogo nije problem.

Da nije problem ako je ne jedeš previše - stoji.
Da nije mass builder - greška. Možda nije najbolji, ali jeste svakako. Protein je protein - dakle lanac AK koji se lepo iseče na sastavne delove kada ga svariš.
Životinjski proteini (ako mislimo na meso ili baby food - mleko, jaja) imaju savršen odnos AK, jer je meso ono što mi baš i hoćemo da pravimo - a koka i krava su ovalbumin i kazein smislile da njihovi mladunci mogu da se razviju vrlo brzo.
Soja je jako bogata proteinima. Iako možda nema savršenu garnituru AK, svakako je ekonomičan izvor koga dodati nekom celokupnom izvoru ne može biti na odmet.
AK je AK iz čijeg god proteina je isekli.


@deni12
"satanistička filozofija ne mari za prirodne (božje) zakone "
A šta je sa budistima? :P
Sačuvana
deni12
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 159


« Odgovor #17 poslato: Avgust 14, 2010, 05:36:17 posle podne »

http://www.ivonazivkovic.net/SOJA-PRVI-DEO.html

KAKO SE GENETSKI MODIFIKUJE SOJA

Ukrštanje biljaka kako bi se dobile neke poželjne  osobine - metoda je stara vekovima. Od poželjnih osobina  se najčešće očekuju brz rast, otpornost na viruse, otpornost na herbicide, insekte štetočine itd. Vekovima su se tako ukrštali roditelji po želji, pa odabrani potomci, pa njihovi potomci... i to je podrazumevalo dug period da bi se došlo do željenog rezultata. Nije bilo mešanja gena različitih vrsta, već samo srodnih. Jer to nije ni bilo moguće po Božijim zakonima pošto vrste zato i postoje da se ne bi mešale i stvarali se Frankenštajni. Ali, satanistička filozofija ne mari za prirodne (božje) zakone pa su savremeni genetičari (čim su prodrli u tajne gena) počeli da stvaraju upravo Frankenštajne. GM hranu u Americi popularno zovu frankenfood.


Biljke u koje je ubačen gen neke druge vrste nazivamo transgenim biljkama ili genetski modifikovanim (GM). Kod njih je genetska osnova izmenjena dodavanjem jednog ili više gena poreklom od drugih organizama korišćenjem tehnike rekombinantne DNK.
Zanimljivo je da se često i ne zna čime se gen soje modifikuje. EU ima najveću bazu podataka genetske strukture svih biljaka. Ipak ostala je misterija sa kojim molekulima je kompanija “Monsanto”, najpoznatiji proizvoĂ°ač GM useva rekombinovala njen DNK.

Jedan molekul je definisan kao molekul biljke maćuhica (dan i noć), drugi je od bubašvabe (!!!) a treći je ostao TAJNA.


Sačuvana
BBBbbb
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1178


Jusqu'ici tout va bien…

« Odgovor #16 poslato: Avgust 14, 2010, 03:49:42 posle podne »

I,jel soja dobra ili losa na kraju?

Ma zavisi za sta je uzimas. Ona nije izbor za misicnu masu, vec proteini zivitinjskog porekla. Ako se razmisljas da li da je unosis u normalnoj ishrani zbog dolenavedenih stetnih dejstava ne brini. Valjda si dosad naleteo na hiljade tekstova koji govore o stetnosti i korisnim dejstvima raznih namernica koje mnogi koriste u redovnoj ishrani. Tako da ako je ne jedes mnogo nije problem.
Sačuvana
deni12
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 159


« Odgovor #15 poslato: Avgust 14, 2010, 03:19:25 posle podne »

I,jel soja dobra ili losa na kraju?
Sačuvana
daniela svarc
lekar, savetnik za ishranu, doktor nauka
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 6125


« Odgovor #14 poslato: Avgust 14, 2010, 08:36:36 pre podne »

Inače isto je pisano i o formuli (adapriranom mleku za ODOJČAD) od pirinča.
Pažljivo sa tim integralnim pirinčem!
Možda vam već drhte ruke i ne možete da dočekate da odete u teretanu - verovatno je već kasno - bolujete od hiperaktivnog poremećaja!


PS Farias AC. et al. Manganese in Children with Attention-Deficit Hyperactivity Disorder: Relationship with Methylphenidate Exposure. J Child Adolesc Psychopharmacol 2010;20(2):113-118.
Sačuvana
Biochemo
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2340


« Odgovor #13 poslato: Avgust 13, 2010, 10:23:28 posle podne »

@Danijela

Da. Manganese je ono što univerzalno obeležavamo sa Mn. :)
Greška u prevodu. E ali tu eto kritika za malog bildera.

@malibilder
Pazi, ti si preveo ovaj članak, stavio ga ovde (pretpostavljamo da stojiš iza njega dakle) i jedna od pet stavki koja je navodno razlog da prestanemo da koristimo soju je ostavljena na "manganeze".
Poenta - svima nama se dešava da čitamo tako nešto i kreće priča (od soje do deterdžent kad reklamiraju) - "to ima za x% više toga nego nešto levo! Strašno!" a da pri tome apriori uzimamo da taj neko ko je to izneo u članku zna o čemu priča. "Ovaj šampon ima poboljšanu formulu sa keratinom u sebi." Ko se zapitao šta je bre keratin?! NIKO. Zvuči onako scientific, pa neću ja time da se zamaram - valjda oni znaju o čemu pričaju.
... ... ...


Danijeli APSOLUTNO svaka čast za ovu opasku - iskreno ja nisam ni primetio... Odavno digoh ruke od toga da odgonetnem ko šta priča o soji. Jer tu i leži cela ludnica. Svako priča svoje i navodi razloge koji uopšte ne moraju da budi iole od ikakve veze sa životom. Imamo dve interesne grupe koje su vrlo finansijski jake. Oni kojima je u cilju da posao sa sojom cveta (jelte "sojarima" :P) i onima koji soju hoće da unakaze kao da je najveće zlo na planeti (jelte onima čije je proizvode soja preko noći zamenila u prehrambenoj industriji). I onda se rade razne studije... Ali je interpretacija studija bitna! Ko je finansirao, tumači se na njegovu stranu (ili se i ne objavljuje) kada je profit u pitanju.

(Hipotetički primer:
Analizira se voda sa nekog izvora. UraĂ°ena analiza jasno pokazuje da je voda vrlo bogata kalcijumom i magnezijumom. Ako je interesno da se pravi biznis od toga i ta voda flašira - rezultate možeš da tumačiš kao da je to nešto najbolje na svetu.
Već vidiš reklamu: "Voda je bogata kalcijumom, koji je svi znamo osnova za zdrave kosti - a magnezijum blagotvorno deluje kod povećanih fizičkih napora". Sa druge strane, neko bi to prosto nazvao TVRDOM vodom. (Jer to i jeste tvrda voda ako je puna Ca i Mg.) Eeee, kad to tako izneseš pred ljude - pa svi se ježimo na tvrdu vodu... Ko bi to pomenuo bilo kome ako hoće da proda to u flaši?)

Još jednom svaka čast Danijela. Ne zato što si ukazala na grešku u članku, nego jer si nas (ili barem mene) potsetila na selektivnost u čitanju i proveravanju informacija pre njihovog usvajanja. (A naravno i za razbijanje 4. stavke. :P)
Sačuvana
daniela svarc
lekar, savetnik za ishranu, doktor nauka
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 6125


« Odgovor #12 poslato: Avgust 13, 2010, 09:35:19 posle podne »

Opušteno, Alen je napisao da je preveo i napisao odakle.. kom Markoniju smeta što nije stavio link.. Ali ajde da se ne prepiremo oko ovoga. Ispada da se takmičite ko više voli Polquina.

Mene zanima šta je "manganez" jer mi je magistarski rad na temu neurotoksičnosti, a i jedem soju.

Da nije mangan? Jer ako jeste (manganese na engleskom) samo da znate da njega ima skoro duplo više u integralnom hlebu i testenini, a ima ga puno i u džigerici.

By the way magnan (ako i dalje o njemu pričamo) se može taložiti u odreĂ°enim delovima mozga (bazalnim ganslijama) i uzrokovati simptome slične parkinsonovoj bolesti.
Ali prema najnovijoj literaturi na ovu temu do sada opisana  sledeća četiri načina kako se osoba može otrovati manganom (1):
1. visok unos kao posledica izloženosti parama koje sadrže mangan, kao na primeru rudnicima (2)
2. unos hrane koja sadrži mangan na način koji zaobilazi njen metabolizam u jetri (totalna parenteralne ishrana - preko vene) (3)
3. teška ciroza usled koje je poremećen metabolizam mangana tj njegovo izlučivanje (putem žuči) (4)
4. veoma veoma retka nasledna bolest koja dovodi do poremećaja metabolizma magnana (1)

Znači ako niste rudar, u komi ili cirotičar, a mama i tata vam nisu brat i sestra šanse da se otrujete manganom (iz soje) su nikakve!

Literatura:
1. Tuschl K. et al. Hepatic cirrhosis, dystonia, polycythaemia and hypermanganesaemia—A new metabolic disorder. J Inherit Metab Dis 2008;31:151–163.
2. Crossgrove J, Zheng W. Manganese toxicity upon overexposure. NMR Biomed 2004;17: 544–553.
3. Hsieh CT, Liang JS, Peng SS, Lee WT. Seizure associated with total parenteral nutrition-related hypermanganesemia. Pediatr Neurol 2007;36: 181–183.
4. Klos KJ, Ahlskog JE, Josephs KA, Fealey RD, Cowl CT, Kumar N. Neurologic spectrum of chronic liver failure and basal ganglia T1 hyperintensity on magnetic resonance imaging: probable manganese neurotoxicity. Arch Neurol 2007;2: 1385–1390.

« Poslednja izmena: Avgust 13, 2010, 09:42:36 posle podne od strane daniela svarc » Sačuvana
M a r k o n i
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 5118


« Odgovor #11 poslato: Avgust 13, 2010, 10:50:10 pre podne »

kao sto sam rekao, postujte autorska prava, a ne da se jos zalite zato sto ja postavim originalni clanak

Sačuvana
Biochemo
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2340


« Odgovor #10 poslato: Avgust 13, 2010, 10:08:16 pre podne »

TakoĂ°e, neka je Charles Poliquin na treći ako hoće - ovaj članak nema NIKAKVE reference. Tako da ovo iako je ovo njegov članak ovo ne mogu da apsorbujem kao činjenice.

Ovde se batica poziva na knjigu sa nekakvim naslovom otprilike "teorija zavere o soji" ili tako nešto. Upravo cela poenta one priče van koje nije ni Poliquin jeste da se ne zna ko sa kakvom motivacijom i iz koliko VALIDNIH izvora daje svoje zaključke kada se odvija marketinški rat oko soje.
Sačuvana
Biochemo
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2340


« Odgovor #9 poslato: Avgust 13, 2010, 10:01:31 pre podne »

Prevedeno od Charlsa Poliquina

Charles chews on the top 5 reasons why you shouldn't eat soy
by Charles Poliquin

@Markoni
Čika Markoni, uzmite u obzir ovo kao olakšavajuću okolnost kada malombilderu budete uletali na gajbu sa svojim SWAT timom za zaštitu autorskih prava internet članka koji ja za all to see anyway.
Sačuvana
M a r k o n i
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 5118


« Odgovor #8 poslato: Avgust 13, 2010, 08:40:55 pre podne »

ti nisi autor, to sto prevedes ne znaci da si ti autor

drugo nisam ja za tebe deckonja

Sačuvana
Stranice: 1 [2] 3 Idi gore Pošalji ovu temu Štampaj 
« prethodna tema sledeća tema »
 

SMF 2.0.19 | SMF © 2017, Simple Machines | Supported by | | Buttons by Andrea
Stranica je napravljena za 0.149 sekundi sa 17 upita.