TELEFON: 021/820-555, 062/111-0-999, MAIL: info@pansport.eu

PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA

Statistike foruma
Statistike foruma 394576 Teme od strane 25004 Članovi Poslednji član: Sandra1986

User Info
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
Mart 28, 2024, 04:08:45 posle podne
Napredna pretraga
Vesti
DOBRODOŠLI na PANSPORT FORUM!

WWW.PANSPORT.EU
Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija PRODAVNICA
*
 |   |   | 
« prethodna tema sledeća tema »
Stranice: [1] Idi dole Pošalji ovu temu Štampaj
Autor Tema: HOLESTEROL u krvi  (Pročitano 5209 puta)
dingo666
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 109

« Odgovor #10 poslato: Februar 19, 2013, 11:00:49 pre podne »

Ok daniele to što ti navodiš su opštepoznate stvari koje većina ljudi i zdravstvenih radnika uzima 'zdravo za gotovo'. Poenta ovog posta je drugačije mišljenje na tu temu.
Sačuvana
daniel.t
Gost
« Odgovor #9 poslato: Februar 19, 2013, 10:56:38 pre podne »

Evo jednog teksta koji je meni pisao doktor koji je primarius opste medicine o holesterolu, kada su mi trebali tekstovi za neku kampanju koju sam radio.

"Holesterol i trigliceridi predstavljaju dva oblika masti (lipida). Bez holesterola i triglicerida nema života. Holesterol, je izmeĂ°u ostalog, potreban za izgradnju ćelijskih membrana i proizvodnju nekoliko elementarnih hormona. Trigliceridi, koji predstavljaju lanac masnih kiselina visoke energije, obezbeĂ°uju veliki deo energije potreban za normalno funkcionisanje ćelija organizma.
Koji su izvori holesterola i triglicerida?

Postoje dva izvora ovih lipida: izvori u ishrani i unutrašnji (endogeni) izvori (kada se oni proizvode u telu). Holesterol i trigliceridi uglavnom se nalaze u hrani životinjskog porekla i zasićenim mastima. Ovi lipidi se apsorbuju u crevima, a zatim putem krvotoka stižu do jetre koja ih preraĂ°uje. Jedan od glavnih zadataka koje jetra obavlja, jeste da se osigura da svi delovi tela dobiju holesterol i trigliceride bez kojih ne mogu da funkcionišu. Jetra zatim pakuje holesterol i trigliceride, sa specijalnim proteinima, u sićušna jedinjenja (lipoproteini). Lipoproteini ulaze u krvotok i na taj način se dostavljaju svim ćelijama u telu. Ćelije zatim iz lipoproteina uzimaju onoliko holesterola i triglicerida koliko im je potrebno.

Šta je LDL, a šta HDL?

LDL predstavlja „lipoprotein niske gustine”, a HDL „lipoprotein visoke gustine”. „Lošâ€ť holesterol se u krvotoku prenosi putem LDL, a „dobar” holesterol putem HDL. Najveći deo holesterola u krv stiže putem LDL, dok HDL holesterol čini samo mali deo. Zbog toga ukupan nivo holesterola u krvi odražava količinu LDL holesterola.

Zbog čega je nezdravo imati visok nivo holesterola?

Kada je nivo LDL holesterola (odnosno „lošeg” holesterola) previsok, LDL počinje da se lepi za površinu krvnih sudova, što utiče na stimulisanje ateroskleroze, ili smanjenje elastičnosti arterija. Aterosklerotične „naslage” sužavaju arterije, što može da uzrokuje srčani ili moždani udar. Zbog toga povišen nivo LDL holesterola predstavlja glavni rizik za srčana oboljenja i moždani udar.

Zbog čega se za jednu vrstu holesterola kaže da je „dobar holesterol”?

Prikupljeno je mnogo dokaza o tome da povišen nivo HDL holesterola nosi niži rizik od srčanih oboljenja, dok se nizak nivo HDL holesterola vezuje za povećan rizik od srčanih oboljenja. Zbog toga se HDL holesterol naziva „dobrim”.

Zbog čega HDL holesterol ima zaštitno dejstvo?

Čini se da nije holesterol dobar sam po sebi, on je samo „provodnik”. Postoje dokazi da molekuli HDL „stružu” zidove krvnih sudova i tako ih čiste od suvišnog holesterola. Ako je to tako, onda je holesterol koji se prenosi putem HDL, (odnosno, ono što nazivamo „dobrim” holesterolom) u stvari „lošâ€ť holesterol koji je samo uklonjen sa zidova krvnih sudova i koji se prenosi nazad u jetru na dalje obraĂ°ivanje.

Visoki holesterol u velikoj meri zavisi i od genetskih faktora. Neke porodice genetski su predoreĂ°ene niskim ukupnim nivoom holesterola ili visokim ukupnim nivoom HDL holesterola, bez obzira na ishranu i način života. Ima i takvih porodica u kojima postoji uvećana opasnost od visokog holesterola. U drugim porodicama opet postoji mogućnost od posledica poremećaja povezanih sa gojaznošću i šećernom bolešću. Kod osoba sa takvom genetskom predispozicijom, kada uzimaju hranu bogatu zasićenim lipidima, postoji opasnost od visokog nivoa holesterola u krvi. Važno je da svima potreban holesterol za „dobro funkcionisanje” našeg organizma (proizvodnja odreĂ°enih hormona, žučnih kiselina…), paradoksalno može biti i poguban za arterije, jer je njegov nivo u krvi povišen. Taložeći se na njihovim zidovima, on smanjuje prečnik arterija, sa opasnošću da ih potpuno zatvori i izazove infarkt ili druge vaskularne probleme i usmrtiti neke ljude.

Žene po pravilu imaju niži holesterol od muškaraca pre menopauze, ali se vrednost posle nastanka prelaznog doba povećava, zajedno sa porastom rizika od infarkta. Tako se posle menopauze rizik od infarkta kod žena i muškaraca izjednačava i infarkt postaje ubica broj jedan, bez obzira na pol. Osobe koje su preležale jedan infarkt izložene su većoj opasnosti da dožive i drugi, a snižavanje holesterola može znatno da umanji taj rizik."
Sačuvana
dingo666
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 109

« Odgovor #8 poslato: Februar 19, 2013, 10:31:47 pre podne »

Sličan osvrt na temu, neozbiljan sajt ali priča se otprilike uklapa u ovu
http://www.b92.net/zdravlje/vesti.php?yyyy=2013&mm=02&nav_id=687963
Sačuvana
NebitanLik
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 5

« Odgovor #7 poslato: Decembar 02, 2012, 01:13:15 pre podne »

HDL (lipoprotein visoke gustine) ili takozvani dobar holesterol zaista ne utice negativno na nas organizam i visoka vrednost u krvi nije zabrinjavajuca..HDL u sebi ima vise proteina a manje lipida(masti). Njega nas organizam sintetise ukoliko se hranimo pravilno i unosimo zdrave masti (laneno ulje, maslinovo ulje, sirovi bademi, riba... ).

LDL (lipoprotein niske gustine) - "los holesterol" je onaj koji je nepozeljan i cija visoka vrednost u krvi bi trebalo da nas zabrine. On u sebi sadrzi vise masti a manje proteina i njega nas organizam sintetise ukoliko preskacemo obroke(pogotovo dorucak), hranimo se nezdravo i  unosimo zasicene masti (npr. rafinisano suncokretovo ulje).

Dakle, kao sto je vec receno, tacno je da ih nas organizam sintetise, ali to cini pod direktnim uticajem ishrane... Takodje je tacno da lipoproteini imaju vaznu ulogu u imunitetu, sto govori da masti niposto ne treba izbacivati iz ishrane vec voditi racuna o njihovom izvoru, obroku u kojem ih unosimo (nikako za veceru) i naravno- kolicini :) Pozdrav
« Poslednja izmena: Decembar 02, 2012, 01:15:48 pre podne od strane NebitanLik » Sačuvana
Dr Gorana Grkovic
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2082


« Odgovor #6 poslato: Novembar 28, 2012, 07:17:03 posle podne »

Čitam pre neki dan neko istraživanje o povećanim masnoćama u krvi u kom se navodi da loš holesterol iz ishrane skoro pa da i nema nikakvog uticaja na njegovu veću koncentraciju u krvi koja je, prema tim istim israživanjima, posledica odgovora organizma na upalne procese u organizmu i da je ljudima sasvim prirodno da imaju povećan holesterol u starijem dobu jer imunološki sistem slabi s godinama pa organizam pojačava masnoće kao pokušaj da se odbrani. Meni ovo ima smisla šta Vi mislite?

Ajde molim te, ako ti nije problem, posalji mi link da pogledam o cemu se radi, bas me zanima. Inace, u hrani imamo holesterol samo kao takav, a u krvi postoji " los " holesterol. Oko 2/3 holesterola se sintetise u organizmu a 1/3 se unosi hranom, to jeste, ali ne moze se reci da ishrana nema uticaja. Jesi li na to mislio?
Sačuvana
MightyMO
PANSPORT TEAM NOVI SAD
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 11500


Success comes before work only in the dictionary.

« Odgovor #5 poslato: Novembar 27, 2012, 12:00:10 posle podne »

ima smisla, ali opet treba uzeti u obzir konkretnu osobu i njen stil života, njenu ishranu, njene zdravstvene probleme... jer to može biti mač sa dve oštrice...  može biti jako opasan holesterol u kombinaciji sa visokim krvnim pritiskom
ali ako ovo "proĂ°e", mnogi ljudi će ovo shvatiti kao odobrenje za "legalno" prejedanje čvarcima i slaninom... ljudi su ljudi :)
Sačuvana
nemshi
Zainteresovan član
***
Van mreže Van mreže

Poruke: 330


« Odgovor #4 poslato: Novembar 27, 2012, 10:40:55 pre podne »

Da nije mozda to jedan od razloga :D moze da bude kod nekoga ishrana kod nekoga upalni proces, a od kud ti upalni procesi u telu ?:) Pitas li se ... :)
Sačuvana
dingo666
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 109

« Odgovor #3 poslato: Novembar 27, 2012, 10:28:05 pre podne »

Ova priča je upravo o "lošem" holesterolu i njegovoj ulozi u odbrani organizma i poenta pri;e je upravo da povišen loš holesterol nije posledica ishrane nego upalnih procesa zbog kojih organizam "nabija" isti.
Sačuvana
nemshi
Zainteresovan član
***
Van mreže Van mreže

Poruke: 330


« Odgovor #2 poslato: Novembar 27, 2012, 10:22:12 pre podne »

Pa ima smisla :) sve s godinama,samo problem je da li ljudi imaju los holesterol umesto dobrog holesterola???

Los holestelor ljudi nabiju zbog grickalica,cipseva,majoneza...

Umesto da cepaju ribu pa dodaju laneno ulje ili salatu pa supaju maslinovo ulje ...manje masne sireve, a ne ono brate od 50 posto masti pa do 70...

Prasetina sa onim uljem to ubija narod...

Kad imas holesterol imaj ga barem dobijenim zdravim putem :D
Sačuvana
dingo666
Član početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 109

« Odgovor #1 poslato: Novembar 27, 2012, 09:28:28 pre podne »

Čitam pre neki dan neko istraživanje o povećanim masnoćama u krvi u kom se navodi da loš holesterol iz ishrane skoro pa da i nema nikakvog uticaja na njegovu veću koncentraciju u krvi koja je, prema tim istim israživanjima, posledica odgovora organizma na upalne procese u organizmu i da je ljudima sasvim prirodno da imaju povećan holesterol u starijem dobu jer imunološki sistem slabi s godinama pa organizam pojačava masnoće kao pokušaj da se odbrani. Meni ovo ima smisla šta Vi mislite?
Sačuvana
Stranice: [1] Idi gore Pošalji ovu temu Štampaj 
« prethodna tema sledeća tema »
 

SMF 2.0.19 | SMF © 2017, Simple Machines | Supported by | | Buttons by Andrea
Stranica je napravljena za 0.087 sekundi sa 18 upita.