TELEFON: 021/820-555, 062/111-0-999, MAIL: info@pansport.eu

PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA

Statistike foruma
Statistike foruma 394579 Teme od strane 25004 Članovi Poslednji član: Sandra1986

User Info
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
Mart 28, 2024, 09:43:16 posle podne
Napredna pretraga
Vesti
DOBRODOŠLI na PANSPORT FORUM!

WWW.PANSPORT.EU
Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija PRODAVNICA
*
 |   |   |   | 
« prethodna tema sledeća tema »
Stranice: [1] Idi dole Pošalji ovu temu Štampaj
Autor Tema: Ishrana bogata fruktozom ometa memoriju i učenje- istina ili mit?  (Pročitano 4291 puta)
Dr Gorana Grkovic
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2082


« Odgovor #10 poslato: Jul 14, 2013, 11:19:53 posle podne »

Ok, sve u skladu sa postavljenim ciljem! :-) Inace, fruktoza je sporija u odnosu na dekstrozu koja je najbolji izbor nakon treninga, i ne savetuje se njena upotreba, ali, s obzirom na to da ides na masu moze ti biti od koristi.
Sačuvana
Korg
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 200

« Odgovor #9 poslato: Jul 14, 2013, 11:18:54 pre podne »

Ја је користим само уз протеин након тренинга.  Што се тиче калорија,гледам да их унесем што више :D
Sačuvana
Dr Gorana Grkovic
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2082


« Odgovor #8 poslato: Jul 14, 2013, 09:19:12 pre podne »

Nije, ovi podaci su ipak jos uvek u istrazivackom domenu i ne treba ih uzimati zdravo za gotovo u ovoj fazi. Fruktozu treba razmatrati kao deo slagalice, tj moze biti korisna nakon treninga sve dok se koristi u preporucenim kolicinama. Samo cisto obrati paznju na ukupan kalorijski unos.
Sačuvana
Korg
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 200

« Odgovor #7 poslato: Jul 13, 2013, 02:33:42 posle podne »

Да не отварам нову тему... да ли је коначан закључак да је фруктоза штетна? Ја купио фруктозу и пијем већ неколико дана уместо декстрозе.
Sačuvana
Dr Gorana Grkovic
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2082


« Odgovor #6 poslato: Septembar 28, 2012, 06:31:30 posle podne »

...
Istraživanje je sprovedeno na pacovima koji su bili podeljeni u dve grupe, gde je jedna grupa dobijala tečnost bogatu fruktozom, a kontrolna grupa je pored fruktoze dobijala i omega tri masne kiseline. Podaci dobijeni nakon šestonedeljnog praćena su bili zapanjujući. Grupa koja je dobijala smo fruktozu znatno sporije je obavila zadatak nego na početku eksperimenta ( zadatak je bio prolazak kroz lavirint ), dok je kontrolna grupa zadržala početno vreme. Pored toga, u prvoj grupi utvrĂ°ene su i povišene vrednosti triglicerida, glukoze i nivoa inslulina. Kao moguće objašnjenje ove pojave navodi se stanje insulinske rezistencije jer insulin, pored kontrole šećera, takodje utiče na način na koji moždane ćelije rade. U hipokampusu, delu mozga koji je odgovoran za kratkoročnu i dugoročnu memoriju, insulin signalizacijom zapravo olakšava pamćenje.
...

1- na pacovima ne na ljudima
2- da li su pokazali da fru ima loš efekat ili da omega mk poboljšavaju kognitivne funkcije
3- da li je brzo izlaženje lavirinta relevantno za procenu kognitivnih funkcija. (direktno u vezi sa 1 - tj da kako na pacovima možemo da procenjujemo vezu sa ljudskim kognitivnim f-jama)
4- da li su koristili čistu fruktozu, visoko fruktozni sirup ili su im davali suplementarnu fru/visokofru sirup? Teško da će solo fruktoza bez "backupa" od strane glukoze i drugih nutrienata da izaziva metabolički sindrom.
5- koje količine fru su korišćene? Kad su pacovi u pitanju obično se koriste daaaaleko nadnormalne količine fru (mnogo veće u odnosu na one koje ljudi unose). To je možda i najveći problem u ispitivanjima fiz. efekata fruktoze.

Ovde je u pitanju eksperiment na zivotinjama, oni se odobravaju kad za to postoje jasno definisani i realni ciljevi i dobijeni rezultati predstavljaju smernicu za dalja ispitivanja ( u klinickim uslovima ) koja mogu i ne moraju potvrditi prethodno.  Laboratorijski pacovi su se odlicno pokazali u psiholoskim studijama ucenja i drugih mentalnih procesa pa se zato smatra da su rezultati vredni paznje.
Primarni cilj je bio da se ispita efekat fruktoze na procese ucenja a uloga omega 3 masnih kiselina je samo jos jednom potvrdjena.
Verovatno je da postoje ogranicenja i dosta promenljivih, kao i kod vecine studija ( i mene npr zanima koje su kolicine fruktoze u pitanju ), zato se rezultati uzimaju sa rezervom dok se ne dokaze suprotno.
Sačuvana
Biochemo
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2340


« Odgovor #5 poslato: Septembar 28, 2012, 09:12:52 pre podne »

Pa svi sinteticki / vestacki zasladjivaci su jako nezdravi...a mislim da bi trebalo navesti u naslovu teme da se misli na tu fruktozu a ne onu iz voca,da neko ne bi shvatio pogresno....

Prustov zakon - zakon definitivnih proporcija. -Elementarni sastav čistog jedinjenja je uvek isti.

"Iako se za ovaj zakon zna već 200 godina, postoji generalno verovanje meĂ°u ljudima da postoji fundamentalna razlika izmeĂ°u jedinjenja pripremljenih u laboratoriji i korespondentnih jedinjenja iz prirode." - Prevod iz Chemistry the central science

Nećemo da budemo u fazonu ako je prirodno onda je ok. Ako pričamo o fruktozi - pričamo o fruktozi. Ne o "prirodnoj" i "sintetičkoj". Fru je fru.


Što se sam fruktoze tiče, smatram da ona u sportskim vodama itekako može da naĂ°e svoje mesto kao vrlo vredan deo slagalice. Kod ne sportista kao "bonus" kcal može da pravi haos, ali neumerenst, nepotrošnja kcal i dugotrajan ovakav tretman su pretežno zaslužni.
Sačuvana
Biochemo
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2340


« Odgovor #4 poslato: Septembar 28, 2012, 09:03:46 pre podne »

...
Istraživanje je sprovedeno na pacovima koji su bili podeljeni u dve grupe, gde je jedna grupa dobijala tečnost bogatu fruktozom, a kontrolna grupa je pored fruktoze dobijala i omega tri masne kiseline. Podaci dobijeni nakon šestonedeljnog praćena su bili zapanjujući. Grupa koja je dobijala smo fruktozu znatno sporije je obavila zadatak nego na početku eksperimenta ( zadatak je bio prolazak kroz lavirint ), dok je kontrolna grupa zadržala početno vreme. Pored toga, u prvoj grupi utvrĂ°ene su i povišene vrednosti triglicerida, glukoze i nivoa inslulina. Kao moguće objašnjenje ove pojave navodi se stanje insulinske rezistencije jer insulin, pored kontrole šećera, takodje utiče na način na koji moždane ćelije rade. U hipokampusu, delu mozga koji je odgovoran za kratkoročnu i dugoročnu memoriju, insulin signalizacijom zapravo olakšava pamćenje.
...

1- na pacovima ne na ljudima
2- da li su pokazali da fru ima loš efekat ili da omega mk poboljšavaju kognitivne funkcije
3- da li je brzo izlaženje lavirinta relevantno za procenu kognitivnih funkcija. (direktno u vezi sa 1 - tj da kako na pacovima možemo da procenjujemo vezu sa ljudskim kognitivnim f-jama)
4- da li su koristili čistu fruktozu, visoko fruktozni sirup ili su im davali suplementarnu fru/visokofru sirup? Teško da će solo fruktoza bez "backupa" od strane glukoze i drugih nutrienata da izaziva metabolički sindrom.
5- koje količine fru su korišćene? Kad su pacovi u pitanju obično se koriste daaaaleko nadnormalne količine fru (mnogo veće u odnosu na one koje ljudi unose). To je možda i najveći problem u ispitivanjima fiz. efekata fruktoze.
Sačuvana
Dr Gorana Grkovic
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2082


« Odgovor #3 poslato: Septembar 28, 2012, 08:20:10 pre podne »

U teksu se generalno misli na fruktozu, s tim sto je akcenat bacen na vestacke zasladjivace kao stetnije u odnosu na fruktozu iz voca zato sto u vocu postoje i antioksidansi koji koji imaju zastitni efekat.
Sačuvana
rhythm_of_life
Gost
« Odgovor #2 poslato: Septembar 27, 2012, 10:32:32 posle podne »

Pa svi sinteticki / vestacki zasladjivaci su jako nezdravi...a mislim da bi trebalo navesti u naslovu teme da se misli na tu fruktozu a ne onu iz voca,da neko ne bi shvatio pogresno....
Sačuvana
Dr Gorana Grkovic
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2082


« Odgovor #1 poslato: Septembar 27, 2012, 09:42:18 pre podne »

Savremenom terminologijom rečeno, ljudski mozak predstavlja “centralni kompjuter” našeg organizma koji svoju funkciju obavlja svake sekunde zivotnog ciklusa pojedinca. Kao takav, oduvek je u žiži interesovanja različitih naučnih krugova ( neurohirurga, neurologa,psihijatara, psihologa..) koji se trude da pojasne nepoznanice vezane za njegovo funkcionisanje koje, uprkos razvijenoj tehnologiji, i dalje postoje.

Veliki broj istraživanja iz oblasti fiziologije mozga zadnjih godina baziran je na Kalifornijskom Univerzitetu u Los AnĂ°elesu, na departmanu za fiziologiju. Istraživači sa ovog univerziteta tvrde da “ono što jedemo utiče na to kako mislimo”. Neke od prethodnih studija pokazale su da omega 3 masne kiseline unete hranom ili kao suplementi, imaju protektivni efekat na zdravlje mozga i bitnu ulogu u prevenciji nastanka Alchajmerove demencije ( Yournal of Neurology ). MeĂ°utim, dalja istraživanja usmerena su na ulogu ishrane bogate fruktozom na kognitivne (saznajne) funkcije. Do sada je bilo potvrĂ°eno da fruktoza izaziva gojaznost, masnu jetru i dijabetes, a preliminarni podaci najnovijih istraživanja tvrde i da dugoročno menja sposobnost mozga da uči i pamti informacije.

Istraživanje je sprovedeno na pacovima koji su bili podeljeni u dve grupe, gde je jedna grupa dobijala tečnost bogatu fruktozom, a kontrolna grupa je pored fruktoze dobijala i omega tri masne kiseline. Podaci dobijeni nakon šestonedeljnog praćena su bili zapanjujući. Grupa koja je dobijala smo fruktozu znatno sporije je obavila zadatak nego na početku eksperimenta ( zadatak je bio prolazak kroz lavirint ), dok je kontrolna grupa zadržala početno vreme. Pored toga, u prvoj grupi utvrĂ°ene su i povišene vrednosti triglicerida, glukoze i nivoa inslulina. Kao moguće objašnjenje ove pojave navodi se stanje insulinske rezistencije jer insulin, pored kontrole šećera, takodje utiče na način na koji moždane ćelije rade. U hipokampusu, delu mozga koji je odgovoran za kratkoročnu i dugoročnu memoriju, insulin signalizacijom zapravo olakšava pamćenje.

Iako je istraživanje sprovedeno u laboratoriji, očekuje se da će se isti ili slični podaci dobitii i u kliničkim uslovima ( na čoveku ) pa su rezultati izazvali veliku pažnju javnosti. Zapravo, do sličnih podataka je pre izvesnog vremena, došla nezavisna studija, sprovedena u Bostonu od 2004. Do 2009. Godine ( Boston Puerto Rican Health Study ), koja je pratila 737 zdravih ispitaika 45-75 godina. Cilj ove analize bio je da se ispita da li stalni unos šećera, kao dodataka ishrani, kroz zaslaĂ°ene napitke ili u obliku zaslaĂ°ene čvrste hrane, utiče na kognitivne funkcije. Kognitivna funkcija mozga merena je kroz nekoliko testova i dobijeni rezultati govore u prilog tome da unos šećera kroz zaslaĂ°ene sokove ali ne i čvrste hrane može biti povezan sa smanjenim kognitivnim funkcijama, ali uz napomenu da su dalja istraživanja nephodna radi utvrĂ°ivanja uzročno posledične veze.
Kao zaključak, naučnici navode da glavni problem predstavlja fruktoza koja se unosi kroz industrijske proizvode, kao jeftini zaslaĂ°ivač i konzervans, za razliku od fruktoze koja se nalazi u voću koje, pored voćnog šećera, sadrži i antioksidanse ( Gomez-Pinilla ).

Literatura korišćena u izradi teksta:
1: Barnes JN, Joyner MJ. Sugar highs and lows: the impact of diet on cognitive function. J Physiol. 2012 Jun 15;590(Pt 12):2831.
2: Ye X, Gao X, Scott T, Tucker KL. Habitual sugar intake and cognitive function among middle-aged and older Puerto Ricans without diabetes. Br J Nutr. 2011 Nov;106(9):1423-32. Epub 2011 Jun 1.
3: Agrawal R, Gomez-Pinilla F. 'Metabolic syndrome' in the brain: deficiency inomega-3 fatty acid exacerbates dysfunctions in insulin receptor signalling andcognition. J Physiol. 2012 May 1;590(Pt 10):2485-99.
Sačuvana
Stranice: [1] Idi gore Pošalji ovu temu Štampaj 
« prethodna tema sledeća tema »
 

SMF 2.0.19 | SMF © 2017, Simple Machines | Supported by | | Buttons by Andrea
Stranica je napravljena za 0.074 sekundi sa 18 upita.