TELEFON: 021/820-555, 062/111-0-999, MAIL: info@pansport.eu

PRIRODNI DODACI ISHRANI ZA SPORTISTE I REKREATIVCE I SPORTSKA OPREMA

Statistike foruma
Statistike foruma 394576 Teme od strane 25004 Članovi Poslednji član: Sandra1986

User Info
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte. Da niste izgubili svoj aktivacioni mejl?
Mart 28, 2024, 05:09:41 posle podne
Napredna pretraga
Vesti
DOBRODOŠLI na PANSPORT FORUM!

WWW.PANSPORT.EU
Pomoć Pretraga Prijavljivanje Registracija PRODAVNICA
*
 |   |   | 
« prethodna tema sledeća tema »
Stranice: 1 ... 244 245 [246] 247 248 ... 282 Idi dole Pošalji ovu temu Štampaj
Autor Tema: Ishrana pitanja  (Pročitano 708312 puta)
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #554 poslato: Septembar 05, 2014, 10:25:55 pre podne »

I dalje ne kontam zbog čega ne mogu da se dobijaju mišići dok si na dijeti...
:/
:)

Srdjane, kad smanjis unos kalorija, u stanju si tzv. kalorijskog deficita u odnosu na tvoje dnevne potrebe za energijom( kalorijama), TDEE...obicno se akcenat stavlja na "igranje" ugljenim hidratima...
Manje hidrata, manje glikogena( rezervnog ugljenog hidrata tvog tela u jetri i misicima)...manje glikogena, manje "secera u krvi" za misicni rad i druge "aktivnosti tvog ogranizma"...cim se javi "smanjenje secera u krvi"( hipoglikemija) tvoje telo pocinje da koristi alternativne izvore energije...dakle,amino kiseline(glikoneogeneza u jetri) i masti( masne kiseline, tj. ketonska tela)...dakle, telo ulazi u stanje katabolizma( razgradnje) i pogodi koje tkivo najvise strada u katabolizmu - MISICNO TKIVO...dakle, misice tvoje telo smatra kao rezerve proteina, tj.amino kiselina...cim nema dovljno glukoze( krvnog secera) telo krece u razgradnju svojih rezervi...
Sačuvana
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #553 poslato: Septembar 05, 2014, 10:16:30 pre podne »

I dalje ne kontam zbog čega ne mogu da se dobijaju mišići dok si na dijeti...
:/
:)
Mogu i tek kako, ali za to je potrebna ogromna strucnost i poznavanje svog telo !
Phill Heath je govorio da i nije neka velika mudrost spremiti se za takmicenje, ali jeste ako se spremis za takmicenje uz minimalne gubitke obima ! Mislim da ti to puno govori...
A i logicno je jer su anabolizam i katabolizam suprotni procesi u telu.
Odradis trening, pokisa misice, a inace si u kcal deficitu jer si na dijeti. I dodjes kuci i jedes jednom, dvaput, triput... Posto si u deficitu sa kalorijama, nema ''extra'' kalorije koje ce tvoje telo ugraditi u misic, logicno zar ne ? Telo bas boli uvo za tvoje misice, opstanak je na prvom mestu !
Sačuvana
Panta rei, panta res.
srdjan82
Napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1558


« Odgovor #552 poslato: Septembar 05, 2014, 10:09:56 pre podne »

I dalje ne kontam zbog čega ne mogu da se dobijaju mišići dok si na dijeti...
:/
:)
Sačuvana
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #551 poslato: Septembar 05, 2014, 10:04:39 pre podne »

Miki dijetu bih mogao tek od sledeceg letnjeg raspusta...
Sačuvana
Panta rei, panta res.
Miki91
Redovan član
****
Van mreže Van mreže

Poruke: 658


« Odgovor #550 poslato: Septembar 05, 2014, 07:31:09 pre podne »

Moj savet 500 kcal, preko TDEE...
Pa nije mi cilj da se mastim... Eventualno bas minimalno, jer kao sto sam napisao, bicu na lean bulk-u bar 8 meseci. I sada ako dobijam 1kg masti mesecno to je 8kg masti, previse za mene jer sada sam na nekih od prilike... 18%. Da li me razumes sta zelim da postignem ? Necu da se usvinjim previse.
Ako vec imas 18%, mozda ti je bolje da do februara, marta radis masu, pa da cepnes dijetu posle?
Sačuvana
"Put the victim to bad, and wake the hero instead."
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #549 poslato: Septembar 05, 2014, 12:10:25 pre podne »

Moj savet 500 kcal, preko TDEE...
Pa nije mi cilj da se mastim... Eventualno bas minimalno, jer kao sto sam napisao, bicu na lean bulk-u bar 8 meseci. I sada ako dobijam 1kg masti mesecno to je 8kg masti, previse za mene jer sada sam na nekih od prilike... 18%. Da li me razumes sta zelim da postignem ? Necu da se usvinjim previse.
Sačuvana
Panta rei, panta res.
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #548 poslato: Septembar 05, 2014, 12:01:50 pre podne »

Moj savet 500 kcal, preko TDEE...
Sačuvana
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #547 poslato: Septembar 04, 2014, 11:56:46 posle podne »

Koliko je po vama idealan kalorijski suficit za cistu misicnu masu (lean bulk) ? Ja imam neku brojku u glavi, ali me zanima i tudje misljenje ?
Teram dijetu do 25. - 26. septembra, pa kad krene fax ici cu lean mass ko zna koliko dugo... verovatno do raspusta- sledeceg leta. Pitam ovo jer cu kao sto rekoh, dugo cu ici lean bulk a ne bih voleo puno da se mastim jer necu biti u mogucnosti da radim dijetu.
Sačuvana
Panta rei, panta res.
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #546 poslato: Septembar 04, 2014, 11:46:05 posle podne »

Ne znam momci...sve su to ugljeni hidrati( strukturno)...koliko znam jedino preživari imaju dovoljno enzima da ih svare u potpunosti( vlakna)  ;) , tj. na način koji se energetski vrednuje ;-)

Dakle, činjenice govore sve  ;D
Sačuvana
zile 018
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 204


SUCCESS - how bad do you want it?

« Odgovor #545 poslato: Septembar 04, 2014, 11:11:33 posle podne »

Izvinjavam se, nisam lepo procitao :D

Dakle ziveo sam u zabludi sve vreme Slavisa?? :D
Sačuvana
“Whether you think you can, or you think you can't--you're right.”  -Henry Ford
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #544 poslato: Septembar 04, 2014, 11:07:05 posle podne »

Pecho...odlično si to primetio...

Dijetna vlakna
(fibres, rezidua, neskrobni polisaharidi, celuloza)

Vlakna su, uglavnom, sastavni delovi biljnih ćelija, koji uneti hranom, u tankom crevu ne podležu procesu varenja.
U debelom crevu pod dejstvom bakterija se samo delimično razgraĂ°uju.

Biljna vlakna se uglavnom sastoje od složenih ugljenih hidrata (polisaharida): celuloza, hemiceluloza, pektin, lignin, biljne smole, gume (guar, santan).

Najčešća je podela na osnovu rastvorljivosti u vodi, na nerastvorljiva i rastvorljiva vlakna. Generalno gledano, nerastvorljiva vlakna imaju glavnu ulogu u prevenciji intestinalnih (digestivnih poremećaja), dok su rastvorljiva vlakna značajna za regulisanje dijabeta, smanjenje holesterola u krvi i lečenje gojaznosti.
Za razliku od makronutrijenasa (drugih ugljenih hidrata, belančevina i masti) koji organizmu daju neophodnu energiju, biljna vlakna ne daju organizmu energiju, ali zbog toga što se pretežno nalaze u biljnoj hrani predstavljaju dragocen izvor vitamina i minerala i imaju važnu ulogu u organizmu. MeĂ°utim, nemaju sva vlakna istu ulogu u organizmu.

Celuloza je polisaharid (glukan) koji čini osnovni sastojak zida ćelija biljnog tkiva. Celuloza se ne rastvara u vodi. Prirodni izvori celuloze: integralno i crno brašno, mekinje, kupus, mladi grašak, boranija, pasulj, prokelj, kora krastavca, paprike, jabuke i šargarepa.

Hemiceluloza (ksilan i manan) je komponenta polisaharida zida ćelija i nekih semenki. Delimično je rastvorljiva u vodi, odnosno sa vodom stvara gel. Prirodni izvori hemiceluloze su: mekinje, cela zrna, leguminoze, prokule, koren repe i slačica. Celuloza i hemiceluloza, sadržana u biljnim vlaknima, upijaju vodu, te bubreći povećavaju ukupnu količinu fekalnih masa, a istovremeno skraćuju vreme zadržavanja hrane do organa za varenje.

Lignin (fenilpropani) su drvenasta vlakna biljke koja služe za vezivanje i potporu, te joj daju čvrstinu. To je strukturni element perifernih ovojnica semenki. Lignin se ne rastvara u vodi, kiselinama i bazama. Izvori lignina su cerealije, mekinje, zrelo povrće (zrenjem se povećava sadržaj lignina), patlidžan, boranija, jagoda, kruška i rotkvice. Lignin smanjuje svarljivost biljnih vlakana, vezuje se za zučne kiseline i na taj način sprečava apsorpciju holesterola.

Pektin (arabogalaktani). To je komponta polisaharida zida ćelije bez lignina. Rastvorljiv u toploj vodi daje polisaharid. Izvori pektina su jabuke, agrumi, ribizle, šargarepa, karfiol, kupus, suvi grašak, boranija, krompir, jagode, maline i kupine. Pektin, u crevima, formira gel koji prekriva sluzokožu creva vezivajuci žucne kiseline u digestivnom traktu. Vezujući se sa žučnim kiselinama smanjuje apsorpciju masti i holesterola, naročito LDL-holesterola (“lošeg”), dok koncentracija zaštitnog HDL-holesterola ostaje nepromenjena. Pektinski gel oblažući creva sprečava i apsorpciju šećera posle obeda što je naročito važno u ishrani dijabetičara. Pektin, takoĂ°e, poboljšava čvrstinu stolice, vezuje teške metale i iznosi ih iz tela.

Protopektin je nerastvorljivi kompleks pektina sa calulozom, hemicelulozom i jonima metala. Pri termičkoj obradi i prilikom sazrevanja voća i povrća narušava se taj kompleks i oslobaĂ°a pektin (omekšavanje prezrelih plodova).

Biljne smole i gume su polisaharidi rastvorljivi u vodi. Namirnice bogate biljnim smolama i gumama su: ovsena kaša, proizvodi od ovsenog brašna, suvi pasulj, geršla. Biljne smole se ponašaju kao i pektini, utiču na apsorbovanje u želucu i tankom crevu. U vodi rastvorna vlakna daju gel ili viskozne rastvore koji fermentiraju pod dejstvom crvenih bakterija. Njihovom fermentacijom nastaju kratkolančane masne kiseline koje snižavaju koncentraciju slobodnog amonijaka sniženjem pH crevnog sadržaja. Na taj način se skraćuje trajanje i smanjuje intenzitet izlaganja crevne sluznice slobodnom amonijaku, koji se od svih azotnih supstanci apsorbuje u ćeliju i za nju je najtoksičniji.

Dijetna vlakna su danas u fokusu interesovanja zbog toga što je otkrivena njihova uloga u smanjenju masti u krvi koja se danas okrivljuje za čitav niz oboljenja savremenog čoveka (arterioskleroza).

Osnovna uloga vlakana u organizmu:
•   Održavaju dobro zdravlje,
•   Preveniraju srčana oboljenja,
•   Snižavaju holesterol,
•   Snižavaju i stabilizuju šećer u krvi,
•   Sprečavaju opstipaciju,
•   Sprečavaju karcinom dojke, debelog creva, divertikulozu,
•   Preveniraju gojaznost,
•   Deluju kao antioksidansi,
•   Sadrže fitoestrogene
.

Rastvorljiva vlakna

Rastvorljiva vlakna, pod dejstvom bakterija debelog creva, se razlažu na vodu 75%, a 25% čini čvrsta masa i to: bakterijski ostaci, ćelije crevnog zida, mukus (sluz), masti kratkih lanaca (bitutrat 10 % glavni je izvor energije za crevnu sluzokožu), propionat i aceta koji ulaze u portnu cirkulaciju.
Osnovne uloge rastvorljivih vlakana su:

- usporavaju oslobaĂ°anje glukoze u krv (vlakna u crevima bubre vezujući vodu iz crevnog sadržaja i time sadržaj creva čine guščim. Na takvo stanje javlja se hormonski odgovor, odnosno smanjuje se lučenje insulina što je značajno za regulaciju šećera kod dijabetičara.);
- snižavaju nivo holesterola jer se vlakna vezuju za zučne kiseline i soli, za koje je inače vezan holesterol, i na taj način povećavaju njegovo izlučivanje iz organizma.

Nerastvorljiva vlakna
Ne fermentišu ih bakterije (ne rastvaraju se) u zidu creva i imaju laksativni efekat. Masa stolice se povećava i ubrzava se pasaža, jer bubre u vodi koju apsorbuju iz creva.
Ako smatrate da u Vašoj ishrani nedostaju biljna vlakna, mudro bi bilo da povećate njihov unos. Pri tome morate voditi računa da unošenje mora biti sporo i postepeno. Ako se odjednom unese veća količina vlakana može doći do nadutosti stomaka što je praćeno pojavom gasova, ubrzanom peristaltikom i prolivima.
Vrlo je važno da kada jedete hranu koja sadrži dosta vlakana pijete dosta tečnosti, jer ukoliko to ne činite može doći do iritacije creva ili pak do začepljenja creva.

Koliki je optimalan unos dijetnih vlakana?
Ne postoji standardna vrednost, ali mnogi nutricionisti preporučuju za: odrasle: 20-35 grama/dan ili 19-13 g/1000cal decu: preko 2 godine treba da počnu sa unosom vlakana i to: godine + 5 g/dan Važno je unositi podjednako rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna.

Povećan unos vlakana (preko preporuka) može biti nepovoljan:
•   može poremetiti apsorpciju lekova,
•   smanjuje sposobnost varenja i apsorpcije hrane,
•   može mehanički oštetiti sluzokožu creva,
•   fitinska kiselina u zrnevlju i povrću stvara komplekse (helate) sa mineralima (Ca i Fe) i smanjuje njihovu apsorpciju,
•   velika količina fosfora u namirnicima bogatim vlaknima stvara probleme bubrežnim bolesnicima zbog stvaranja kamenčića u mokraćnim putevima.

 

SADRŽAJ VLAKANA U POJEDINIM NAMIRNICAMA na 100 gr
Namirnice   Vlakna   jed.
pšenicne mekinje   44.0   g
pšenicne klice   30.0   g
pasulj beli   25.4   g
pasulj šareni   21.6   g
suve šljive   18.5   g
ovas   16.6   g
badem   14.3   g
grašak   11.9   g
kukuruzne pahuljice   11.0   g
mušmula   10.2   g
bob   9.90   g
pšenicno brašno   9.60   g
ribizla   8.70   g
hleb graham   8.50   g
artičoka   7.80   g
maline   7.40   g
kupine   7.30   g
semenke maka   7.0   g
polubeli hleb   7.0   g
čokolada   6.6   g
Namirnice   Vlakna   jed.
orah   6.4   g
dunja   6.4   g
lešnik   6.1   g
crni hleb   5.1   g
soja   5.0   g
kukuruzne pahuljice   3.7   g
boranija   3.7   g
brokoli   3.6   g
kupus   3.4   g
banane   3.4   g
patlidžan   3.2   g
praziluk   3.1   g
kelj   3.1   g
karfiol   2.7   g
beli hleb   2.7   g
šampinjoni   2.5   g
spanać   2.2   g
jagode   2.2   g
krompir   2.1   g
zelena salata   1.5   g

Inače kombinovanjem namirnica sa visokim glikemičkim indeksom i namirnica bogatim vlaknima, može se smanjiti "brzina varenja", tj. glikemički indeks( naravno ne drastično) ;-) naučna fantastika...ja bih rekao realnost... ;-)

Dakle, Pecho, slažem se...ono što se ne može svariti se ne računa u hidrate... ;-)
« Poslednja izmena: Septembar 04, 2014, 11:08:43 posle podne od strane Slavisa Stojic » Sačuvana
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #543 poslato: Septembar 04, 2014, 11:01:42 posle podne »

Ja racunam 66UH, na hiljadu sajtova sam gledao i na vecinu njih sam se susretao sa tom brojkom, tako da...

Nisi razumeo poentu mog prethodnog posta, procitaj jos jednom.
Sačuvana
Panta rei, panta res.
zile 018
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 204


SUCCESS - how bad do you want it?

« Odgovor #542 poslato: Septembar 04, 2014, 10:58:59 posle podne »

Ja racunam 66UH, na hiljadu sajtova sam gledao i na vecinu njih sam se susretao sa tom brojkom, tako da...
Sačuvana
“Whether you think you can, or you think you can't--you're right.”  -Henry Ford
Pecha
Ultra napredni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 2230


Eat clean, train hard, die anyway...

« Odgovor #541 poslato: Septembar 04, 2014, 10:35:35 posle podne »

Ljudi koliko racunate da u ovsenim ima grama hidrata ? 66g ima ali od toga 16g su vlakna. Pa kada racunate ukupne hidrate u toku dana, da li 100g ovsenih posmatrate kao 50g ili 66g ugljenih hidrata ?
Sačuvana
Panta rei, panta res.
Slavisa Stojic
Top poster
*******
Van mreže Van mreže

Poruke: 9519


Bog gleda u dušu, ne u tanjir...

« Odgovor #540 poslato: Septembar 04, 2014, 10:26:02 posle podne »

Pravo svakog člana ovog foruma je da pita...dakle, nijedno pitanje nije ni glupo, ni suvišno...

Inače, insulinska rezistencija je jako zanimljiv pojam...ali kod zdravih osoba ne bih ulazio o bilo kakve priče o tome...

Insulin je dobar sluga, ali zao gospodar...naučite da ga pametno "iskoristite"...samo jedna napomena, insulin deluje snažno na mišićne ćelije, ali i na adipocite( ćelije masnog tliva), dakle, oprezno sa prostim hidratima..."veći i jači" skokovi insulina, veća i verovatnoća za neželjenu "hipertrofiju adipocita" ;)
Sačuvana
Stranice: 1 ... 244 245 [246] 247 248 ... 282 Idi gore Pošalji ovu temu Štampaj 
« prethodna tema sledeća tema »
 

SMF 2.0.19 | SMF © 2017, Simple Machines | Supported by | | Buttons by Andrea
Stranica je napravljena za 0.077 sekundi sa 18 upita.